Saznajte kada je to bezopasna varijacija, a kada treba da posjetite specijalistu.
Heterohromija je rijetko stanje u kojem boja očiju nije ista – bilo da se radi o dvije različite boje oka ili varijacijama boje unutar istog irisa. U većini slučajeva, potpuno je bezopasna i ne utiče na vid ili zdravlje očiju. Međutim, u određenim situacijama može biti povezana sa urođenim ili stečenim medicinskim stanjima, zbog čega je važno znati kada je to samo estetska osobenost, a kada znak koji zahtijeva medicinsku procjenu.
Šta je heterohromija?
Heterohromija se javlja kada irisi očiju nisu iste boje ili kada jedan iris ima više nijansi. Boje očiju variraju od svijetloplave i sive do tamnosmeđe, a iris je obojeni dio oka koji mu daje karakterističnu boju.
Primjeri heterohromije uključuju:
-
jedno plavo oko i jedno smeđe oko
-
iris koji sadrži dvije ili više različitih boja, kao što je smeđe oko sa plavim dijelom ili „zraci“ plave boje koji zrače iz zenice
Većina ljudi sa heterohromijom nema nikakvih zdravstvenih problema i stanje je uglavnom estetska karakteristika. Međutim, heterohromija može biti povezana sa određenim medicinskim stanjima ili povredama oka, pa je važno pratiti simptome i konsultovati se sa specijalistom ako primijetite bilo kakve promjene.
Vrste heterohromije
Heterohromija se vizuelno dijeli na tri osnovna tipa:
-
Potpuna heterohromija (heterochromia iridum) – Jedno oko je potpuno drugačije boje od drugog.
-
Sekciona ili djelimična heterohromija (heterochromia iridis) – Dio jedne dužice je drugačije boje od ostatka. Ovaj dio je kontinuiran, poput isječenog parčeta torte, ali dužica i dalje postoji u cjelosti.
-
Centralna heterohromija – Jedna dužica ima unutrašnji prsten ili „zrake“ drugačije boje koje zrače iz zenice.
Ove vrste heterohromije mogu biti prisutne od rođenja ili se razviti kasnije u životu, u zavisnosti od uzroka.
Uzroci heterohromije
Uzroci heterohromije uključuju genetske mutacije, urođena i stečena stanja, kao i povrede ili komplikacije očnih tretmana.
Genetske mutacije
Bezopasne genetske mutacije koje utiču samo na boju očiju su čest uzrok heterohromije. One utiču na gene koji kontrolišu proizvodnju, transport i skladištenje melanina, pigmenta koji daje boju očima.
Neki ljudi se rađaju sa mutacijama koje uzrokuju promjenu boje očiju bez poznatog razloga. Drugi nasljeđuju mutaciju kao autozomno dominantan gen.
U oba slučaja, heterohromija ne izaziva druge simptome, ne šteti zdravlju očiju i nije dio medicinskog stanja.
Urođena i stečena stanja
Urođena stanja su ona sa kojima se osoba rađa, dok su stečena stanja ona koja se razvijaju kasnije u životu. Mnoge bolesti mogu uticati na melanocite, ćelije koje proizvode melanin. Primjer je Hornerov sindrom, stanje koje može biti prisutno od rođenja ili se razviti kasnije u životu.
Osobe sa Hornerovim sindromom imaju oštećenje nerava na jednoj strani lica, što smanjuje proizvodnju melanina u dužici tog oka, čineći da dužica izgleda svjetlija. Pored Hornerovog sindroma, postoje i druga rijetka stanja koja utiču na melanocite ili izazivaju promjene koje dovode do heterohromije.
Urođeni uzroci heterohromije:
-
Hornerov sindrom
-
Waardenburgov sindrom
-
Pari-Rombergov sindrom
-
Sturge-Weberov sindrom
-
Neurofibromatoza tip 1
-
Očna melanoza
-
Ito hipomelanoza
-
Bloh-Sulzbergerov sindrom
Stečeni uzroci heterohromije:
-
Stečeni Hornerov sindrom
-
Neuroblastom
-
Fuksov heterohromni iridociklitis
-
Intraokularni melanom
-
Okluzija centralne retinalne vene
-
Posner-Schlossmanov sindrom
-
Otok usljed uveitisa
-
Glaukom
Povrede oka i liječenje
Heterohromija može biti uzrokovana:
-
Povredom ili traumom oka
-
Lijekovima, kao što su kapi za oči koje se koriste za liječenje glaukoma
-
Kozmetičkim tretmanima koji stimulišu rast trepavica
Dijagnoza i liječenje
Ne postoji specifičan tretman za samu heterohromiju, jer je obično riječ o bezopasnim varijacijama u boji očiju. Međutim, ako postoji osnovno stanje koje uzrokuje heterohromiju, liječi se po potrebi. Na primjer, neuroblastom zahtijeva brzu dijagnozu i liječenje.
Stoga je važno posjetiti oftalmologa ili optometristu radi kompletne dijagnoze i pregleda zdravlja očiju.
Kontaktna sočiva u boji
Ako specijalista utvrdi da heterohromija nije opasna, liječenje nije potrebno. Međutim, moguće je koristiti kontaktna sočiva u boji ako želite da vam oči budu iste boje. Ovo je isključivo estetski izbor i nije medicinski neophodno.
Važno
Trebalo bi da se konsultujete sa ljekarom za kontaktna sočiva u boji, čak i ako nemaju korektivnu funkciju. Korišćenje sočiva bez recepta može biti opasno i izazvati ozbiljne povrede oka.
Kada posjetiti ljekara?
Posjetite specijalistu ako primijetite promjene u boji ili izgledu očiju. Kod beba, heterohromija se može pojaviti rano u životu, posebno kada je u kombinaciji sa drugim znacima, kao što su male zenice ili spušteni kapak.
U takvim slučajevima, pedijatar će uputiti dijete specijalistima (oftalmologu i neurologu) da provjere da li postoji bilo kakva osnovna bolest koja može zahtijevati liječenje.
(KURIR)
