Početkom maja 1995. godine, u napadu hrvatske vojske i policije na Zapadnu Slavoniju, pod zaštitom UN, protjerano je više desetina hiljada Srba, dok su stotine izgubile život u jednoj od najsvirepijih akcija na teritoriji bivše Jugoslavije tokom rata devedesetih.
Na prostoru Zapadne Slavonije, prvih dana maja 1995. godine, Srbi su bili izloženi brutalnom progonu u okviru vojno-policijske operacije hrvatskih snaga, koja je dovela do egzodusa i velikog broja žrtava u tom dijelu tadašnje Republike Srpske Krajine.
Tadašnja vojno-policijska akcija hrvatskih formacija „Bljesak” predstavljala je završni čin sistematskog nasilnog potiskivanja srpskog stanovništva iz Zapadne Slavonije, procesa koji je započeo još početkom devedesetih godina raspadom Jugoslavije. Tokom operacije protjerano je najmanje 15.000 ljudi, dok je, prema dostupnim podacima, ubijeno 283 osobe srpske nacionalnosti.
Paralelno sa vojnim dejstvima, odvijali su se i drugi oblici pritisaka – od maltretiranja i gubitka radnih i stanarskih prava, do pljačke i uništavanja imovine, kao i razaranja srpskog kulturnog i duhovnog nasljeđa. Posebno se navodi i talas progona iz decembra 1991. godine, kada je iz gotovo 200 sela u Slavoniji, uključujući Pakrac, Daruvar, Lipik i Grubišno polje, protjerano oko 70.000 Srba.
Dio Zapadne Slavonije koji je napadnut 1. maja 1995. godine bio je tada pod zaštitom Ujedinjenih nacija, kao sektor „Zapad” u okviru mirovnih snaga UNPROFOR/UNCRO. Uprkos međunarodnim sporazumima i obavezama, četiri brigade hrvatske vojske i policije, zajedno sa specijalnim jedinicama, pokrenule su ofanzivu u ranim jutarnjim satima sa pravca Novske, Nove Gradiške i Jasenovca ka Okučanima i Staroj Gradiški.
Jedinice Ujedinjenih nacija su se nakon početka napada povukle u baze, bez aktivnog djelovanja. Operacija je bila usmjerena na razbijanje 18. korpusa Srpske vojske Krajine, a procjenjuje se da je sa hrvatske strane učestvovalo oko 7.200 pripadnika, dok je na drugoj strani bilo oko 4.000 boraca.
Vojna dejstva trajala su 1. i 2. maja, a djelimično i narednih dana, pri čemu su, prema dostupnim podacima, na hrvatskoj strani stradala 42 pripadnika, dok je ubijeno 283 Srba, a protjerano između 15.000 i 18.000 ljudi.
Nakon završetka operacije, područje je ostalo bez srpskog stanovništva, dok je dio izbjeglih stradao tokom povlačenja, uključujući i napade na kolone civila. Pojedini izvještaji navode i napade avijacije i artiljerije na izbjegličke kolone i srpska sela preko rijeke Save. Takođe se navodi da je dio preživjelih bio zatvaran u logore u više hrvatskih gradova, dok je nakon događaja veći dio stanovništva ostao u izbjeglištvu, najviše u Republici Srpskoj. Povratak je bio ograničen.
(Kurir)
