Imajući i vidu hijerahijsku organizaciju i komandnu subordinaciju, cilj svih antimafijaških tužilaca je doći do imena, dokaza i lokacija gdje se skrivaju šefovi narko-kartela. Ovo je posebno važno u slučaju Crne Gore gdje narko-kartel ima političku pozadinu i nastao je srastanjem partije na vlasti DPS, službi bezbjednosti i policije, a vremenom je u svoju organizaciju inkorporirao i sve druge institucije drzave.
Ovo je saopštio predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On navodi da je tako nastala prva mafijaška država na svijetu – Kolumbija na Jadranu.
„Teški kriminal i visoka korupcija su razorile ustavni poredak i na svakom ključnom mjestu u sistemu, važnom za logistiku kriminalnih aktivnosti DPS narko kartela, kao i za zaštitu od pravde, postavljani su lojalni članovi kartela, koji su za svoje uloge bili velikodušno plaćeni. Zato su sva dosadašnja hapšenja bila članova kartela na operativnom nivou, izuzev Zorana Lazovića koji je bio oficir za vezu između operativaca i bosova koji su donosili odluke na političkom nivou i kontrolisali državne institucije. Iskustvo američkih tužilaca upravo ukazuje da je najvažniji korak u razbijanju narko-kartela hapšenje i procesuiranje šefova kartela. Jer karteli su organizovani , kao hobotnice. Ako odsječete neki krak, brzo će izrasti novi. Sve dok su bosovi na slobodi i dok im novac i imovina nije zaplijenjena, aktivnosti kartela se brzo obnavljaju. Istražni organi su, bez sumnje napravili štetu DPS kartelu, ali ta šteta je ostala limitirana i nije ugrozila njihove aktivnosti. Kao što se vidi, aktivnosti DPS kartela su se proširile i na Brazil. Paragvaj. Ekvador. , a posebno Venecuelu gdje ključni narko karteli imaju punu logističku podršku i zaštitu Madurovog režima ( slično kao u Cenoj Gori)“, naveo je on.
Olakšavajuća okolnost za SDT je što cijela Crna Gora zna ko je vrhovni boss DPS kartela i koja mu je lokacija te da se on i ne krije i uvijek je dopstupan istražnim organima.
„Zato je SAD preko Ministasrtva pravde razvilo čitav niz institucionalnih i operativnih mehanizama za lociranje i hapšenje bosova narko-kartela. Najvažniji mehanizam je izručenje narko-bosova i suđenje u SAD te izdržavanje kazne u zatvorima maksimalne sigurnosti u SAD. Oštro kažnjavanje vođa narko-kartela je važno iz više ključnih razloga (i praktičnih i moralnih). Evo najvažnijih argumenata zašto je to neophodno:
1. Odsijecanje glave zmiji
Karteli nisu obične kriminalne grupe – oni su hijerarhijske organizacije u kojima vođe („capo“, „plaza šefovi“, „narco-jefes“) donose strateške odluke, kontrolišu novac, korupciju i nasilje. Kada se oni uklone (doživotni zatvor ili smrtna kazna, zavisno od zemlje), organizacija često ulazi u haos, unutrašnje ratove i slabi se godinama, kao naprimjer:
– Hapšenje/ubistvo Pabla Escobara 1993. → Medellín kartel se raspao.
– Hapšenje El Chapa Guzmána (2016) → Sinaloa kartel se podelio na frakcije koje su se međusobno pobile.
2. Snažan signal odvraćanja
Ako vođe znaju da ih čeka sigurna i ekstremno teška kazna (npr. doživotni zatvor bez pomilovanja u ADX Florence u SAD, ili brza smrtna kazna u nekim azijskim zemljama), to mijenja računicu. Trenutno mnogi misle: „Ako me uhvate, platiću advokate, podmititi ću sudije, pobjeći ću iz zatvora ili ću izaći za 10–15 godina“. Kada vide da nema izlaza, manje je ljudi spremno da preuzme najviše pozicije.
3. Prekid ciklusa korupcije i terora
Vođe kartela su ti koji:
– Podmićuju predsjednike, ministre, generale i sudije (Meksiko je 2006–2012. imao preko 120.000 ubistava upravo zato što su karteli imali političku zaštitu na najvišem nivou.
– Naređuju masovna ubistva, kidnapovanja, masakre (npr. 43 studenta u Iguali 2014).
Samo uklanjanje tih pojedinaca prekida lanac koji drži čitave regije u strahu.
4. Vraćanje povjerenja u državu
Kada narod vidi da država zaista može da uhvati i osudi „nedodirljive“ (El Chapo, El Mencho, Ovidio Guzmán, braća Beltrán Leyva…), to vraća vjeru da pravda postoji.
U suprotnom, ljudi se okreću leđa institucijama i prihvataju „zakon jačeg“.
5. Međunarodni pritisak i primjer
Zemlje poput SAD, Kolumbije i sada Ekvadora shvatile su da blage kazne ne daju rezultate. Zato SAD traže izručenje i daju 400–500 godina zatvora (El Chapo dobio life + 30 godina), Kolumbija je uvela izručenje 1997, a Singapur, Malezija i Indonezija izvršavaju smrtnu kaznu za velike trgovce drogom – i imaju daleko manji problem sa kartelima.
Naravno, postoji i kontrargument („kad ukloniš jednog, dođe gori“ – tzv. hydra efekt), ali istorija pokazuje da se to dešava samo ako se ne nastavi pritisak. Kada se sistematski uklanjaju 3–4 generacije vođa za redom (kao u Kolumbiji 1990-ih i 2010-ih), karteli gube snagu i pretvaraju se u manje bande).
Na osnovu dostupnih sudskih presuda u Sjedinjenim Američkim Državama, najstrože kazne za vođe transnacionalnih narko kartela (kao što su Sinaloa, CJNG i Los Zetas) obično podrazumijevaju doživotni zatvor (life imprisonment) plus dodatne godine, uz konfiskaciju imovine u milijardama dolara. Ove kazne se izriču za organizovani kriminal, šverc droge (kokain, heroina, metamfetamin, fentanil) i povezane zločine poput ubistava i pranja novca“, navodi Medojević.
On podvlači i pregled najznačajnijih slučajeva rangiranih po težini kazne (sve su doživotne, ali s dodatnim godinama ili specijalnim uslovima):
– Joaquín „El Chapo“ Guzmán šef Sinaloa – Doživotni zatvor + 30 godina 2019. Osuđen za vođenje kriminalne korporaxije, šverc preko milion tona droge i zavjeru za ubistvo. Konfiskacija: 12,6 milijardi dolara. Izdržava kaznu zatvoru sa najvecim stepenom sigurnoati ADX Florence.
– Rubén Oseguera-González („El Menchito“) šef kartela CJNG (Cartel de Jalisco Nueva Generación) Doživotni zatvor + 30 godina (2025.) Suosnivač kartela, odgovoran za šverc 50 tona kokaina i 1.000 tona metamfetamina; naredio preko 100 ubistava . Konfiskacija: preko 6 milijardi dolara.
– Ismael „El Mayo“ Zambada šef Sinaloa . Doživotni zatvor. Saosnivač Sinaloa kartela, šverc tona kokaina, heroina i fentanila; priznao krivicu za RICO zločine i kriminalno udruživane. Uhvaćen 2024. u zarobljavanju od strane rivala. P
– Jaime González-Durán („Hummer“) (Los Zetas): 35 godina (2025.). Šverc 450 kg kokaina i 90.000 kg marihuane; nasilje protiv rivala i podmićivanje policije. Konfiskacija: 792 milijuna dolara.
– Nivaldo Riascos-Rentería (Kolumbijski kokain kartel): 34 godine (2011.). Vođa organizacije za šverc više tona kokaina iz Južne Amerike u SAD.
– José González-Valencia (Los Cuinis, financijski dio CJNG): 30 godina (2025.). Šverc vise tona kokaina iz Južne Amerike; suosnivač kartela s braćom.
„Ove kazne su rezultat saveznog pravosuđa SAD (npr. u New Yorku ili Washingtonu DC), gdje se primjenjuju minimalne kazne od 10 godina za šverc droge, ali za šefove kartela dosežu doživotne zbog „continuing criminal enterprise“ (nastavnog kriminalnog preduzeća) i povezanih optužbi. Većina slučajeva uključuje saradnju s DEA-om i ICE-om, a kazne su pojačane nakon 2019. zbog fentanilske krize. Manji lideri (npr. iz Sinaloa) dobijaju 20-21 godinu, ali pravi šefovi rijetko izbjegavaju doživotnu“, naveo je on.
