Genocid državni stav, čestitanje Dana Republike Srpske od strane Mandića partijski: Kako je Spajić ponovo pokazao dvostruke aršine i nastavio sa politikom disciplinovanja Srba?

Premijer Milojko Spajić dao je prvi intervju za neki od medija iz regiona a igrom slučaja, ili pak i ne, to nije bila Srbija, sa kojom Crna Gora odavno ima zategnute odnose, niti neko od hrvatskih medija koji pokušava da disciplinuje Crnu Goru na njenom evropskom putu. Spajić je odabrao medij iz Sarajeva da proširi svoje „pomiriteljske“ poruke ali u smislu da se ogradi od predsjednika Skupštine Andrije Mandića i da ponovi stavove da je za Crnu Goru slučaj Srebrenice, genocid.

Međutim, Spajić je istakao jednu interesantnu stvar. Govoreći o čestitki predsjednika Skupštine Andrije Mandića Danu Republike Srpske 9. januara, Spajić je naveo da je on to uradio u lično ime.

„Oni su dio nekog srpskog političkog korpusa. Nemamo problem sa tim da partije predstavljaju most. Trebamo se okrenuti onim stvarima koje nas spajaju. Građanska Crna Gora i ona koja će se svakoj žrtvi da se pokloni će se okrenuti u budućnost. Mi smo za saradnju u regionu. Bitno je da kao država imamo jasan stav. Osuđujemo sve zločine. Okrenuti smo budućnosti“, rekao je Spajić.

Međutim, Spajić je sa druge strane ponovio da je za Crnu Goru Srebrenica – genocid, ne saopštavajući da je ipak to njegov partijski stav, a sa kojim se slažu poslanici DPS-a.

„Svake godine imamo delegaciju na najvišem nivou. Nisam bio u mogućnosti da dođem. Ne znam svoju agendu za juli, ali siguran sam da ću u budućnosti pronaći vrijeme. Nemam problem sa priznavanjem genocida. Stav države Crne Gore je jasan. Dva puta je Parlament usvajao Rezoluciju. Podržali smo Rezoluciju u UN-u. Nijedan narod nije genocidan. Pojedinci su ti koji su to činili i moraju da odgovaraju. Moramo se okrenuti u prošlost i osuditi stvari iz prošlosti kako ne bismo imali teret na plećima. Bez historijskih tereta možemo iskoračiti naprijed“, rekao je Spajić.

Simptomatičan je dvostruki aršin Milojka Spajića gdje jedan čin, odnosno priznavanje genocida, predstavlja kao državnu politiku dok sa druge strane čestitanje Dana Republike Srpske predstavlja samo kao partijski stav Nove srpske demokratije. Spajić je itekako savjestan da postoji veliki broj ljudi u Crnoj Gori, konkretno po popisu 33%, koji bi volio da zvanična Podgorica čestita Dan Republike Srpske te je možda više Mandić bio u pravu što je taj dan čestitao, uprkos „drugoj strani“ i njegovoj dražvnoj politici da priznaje genocid u Srebrenici.