Evropa je ušla u novu fazu energetske politike: trend je da zgrade ne budu samo potrošači energije, već da postanu aktivni entitet elektroenergetskog sistema. Nova Direktiva (EU) 2024/1275 o energetskim svojstvima zgrada predviđa ubrzanu energetsku obnovu objekata, veći udeo obnovljivih izvora i postepeno uvođenje solarnih sistema na nove i postojeće zgrade, gde je to tehnički, funkcionalno i ekonomski opravdano.
Ono što je danas evropski regulatorni pravac, EPCG je u Crnoj Gori počela da gradi mnogo ranije. Kroz projekte Solari 3000+/500+ i Solari 5000+, Elektroprivreda Crne Gore je pokrenula model koji je jednostavan, ali strateški moćan: gde god je moguće potrebno je proizvoditi električnu energiju tamo gde se ona troši. Time je potrošač dobio mogućnost da postane proizvođač, a krov porodične kuće, privrednog objekta ili javne zgrade postao je mali energetski resurs.
Formiranjem svoje kćerke firme EPCG-Solar-Gradnja, EPCG je stvorila operativni kapacitet koji je bio neophodan za realizaciju ovakvog programa. Rezultat je više od 10.000 prozjumera i približno 100 MWp instalisane solarne snage na krovovima objekata širom Crne Gore. To nisu samo impresivne brojke već ta nova energetska praksa donosi novi lanac vrednosti i novu tehničku kompetenciju koju Crna Gora sada ima u sopstvenim rukama.
EPCG korak ispred direktive Brisela
Važnost ovog modela najbolje se vidi danas, kada se evropska pravila za zgrade menjaju upravo u pravcu u kojem je EPCG već napravila praktičan iskorak. Direktiva EPBD uvodi pravilo da nove zgrade moraju biti projektovane tako da optimizuju mogućnost proizvodnje solarne energije. Za objekte za koje se zahtev za građevinsku dozvolu podnosi nakon 29. maja 2026. godine, solarna spremnost više nije stvar dobre volje investitora, već deo evropske obavezujuće regulative u planiranju i projektovanju zgrada.
To ne znači da će svaki objekat odmah dobiti solarne panele, ali znači da se građevinarstvo, energetika i urbanizam moraju planirati zajedno. Krov, fasada, elektroinstalacije, nosivost konstrukcije, priključenje i buduće upravljanje energijom postaju elementi istog sistema. Upravo zato je iskustvo EPCG i Solar gradnje posebno vredno: Crna Gora već ima kompaniju koja je na hiljadama različitih objekata prošla kompletan proces – od prijave korisnika, tehničkog obilaska i projektovanja, do montaže, puštanja u rad, priključenja i servisa.
Model „proizvodi gde trošiš“ donosi korist na više nivoa. Građani i privreda smanjuju troškove električne energije. EPCG smanjuje potrebu za nabavkom energije u periodima visokih cena i oslobađa dio sopstvene proizvodnje za tržište. Elektroenergetski sistem dobija distribuirane izvore, bliže mestu potrošnje, uz manje gubitke i manji pritisak na izgradnju nove dalekovodne i transformatorske infrastrukture. Država dobija nova radna mesta, veći budžetski prihod i brže usklađivanje sa evropskim klimatskim i energetskim standardima.
Sopstveni model energetske tranzicije
Ovo je naročito značajno za Crnu Goru, zemlju koja zavisi od hidroloških prilika, letnjih uvoznih potreba i kretanja cena električne energije na regionalnim berzama. Svaki kilovat-sat proizveden na krovu domaćinstva, hotela, fabrike ili javne ustanove znači manji pritisak na uvoz, veću otpornost sistema i veću kontrolu nad dugoročnim troškovima snabdevanja električnom energijom.
EPCG je ovim projektima pokazala da energetska tranzicija ne mora biti uvezena kao gotov model. Ona može biti domaći razvojni projekat. Umjesto da solarna energija ostane privilegija velikih investitora i centralizovanih elektrana, projekti Solari su otvorili vrata hiljadama građana i firmi da učestvuju u proizvodnji energije. To je suštinska demokratizacija energetike: građanin više nije samo kupac, već daje aktivni doprinos proizvodnom sistemu.
U narednim godinama tržište će se dodatno širiti. Solarni sistemi na javnim zgradama, školama, bolnicama, opštinskim objektima, hotelima, poslovnim zgradama, fabrikama i skladištima postaće sve važniji segment energetske politike. Paralelno će rasti potreba za održavanjem postojećih sistema, baterijama, pametnim upravljanjem potrošnjom, punjačima za električna vozila i energetskim zajednicama. To znači da posao ne prestaje ugradnjom panela; naprotiv, ovim se otvara novi proctor za bolje servise i optimizaciju proizvodnje.
EPCG-Solar-Gradnja potencijalni nacionalni centar znanja
Zbog toga EPCG-Solar-Gradnja nije samo izvođač radova, već potencijalni nacionalni centar znanja za široku primenu solarne energetike. Jednom rečju, EPCG-Solar-Gradnja treba da se posmatra kao tehnička infrastruktura za energetsku tranziciju, a ne samo kao izvođačka firma.
Njeno iskustvo može biti osnova za novi investicioni ciklus u Crnoj Gori, ali i za ostale zemlje u regionu. Zemlje Zapadnog Balkana suočavaju se sa istim izazovima: energetskom zavisnošću, potrebom za smanjenjem emisija, nedovoljno razvijenim prozjumerskim tržištem i obavezom usklađivanja sa evropskim pravilima. Model koji je EPCG razvila u Crnoj Gori može biti primer za region.
U tom smislu, projekti Solari 3000+/500+ i Solari 5000+ imaju značaj koji prevazilazi njihove početne ciljeve. Oni su pokazali da jedna državna elektroenergetska kompanija može istovremeno čuvati sigurnost snabdevanja, razvijati obnovljive izvore, uključiti građane u energetsku tranziciju i formirati domaću kompaniju sposobnu da realizuje hiljade pojedinačnih instalacija.
Evropska direktiva sada potvrđuje ono što je EPCG već prepoznala: budućnost energetike nije samo u velikim elektranama i centralizovanim načinu proizvodnje električne energije, već i u milionima manjih proizvodnih tačaka na zgradama. Crna Gora je kroz EPCG i Solar gradnju već napravila prvi korak. Zato današnji evropski pravac nije iznenađenje za Crnu Goru, nego potvrda da je njen energetski sistem krenuo na vreme.
EPCG je pokazala da krov može biti elektrana, potrošač-proizvođač, a energetska tranzicija konkretan posao koji zapošljava ljude, smanjuje troškove i jača državu. To je najvažnija poruka projekata Solari: Crna Gora ne mora samo da prati evropske trendove – može, kada se donese prava odluka, da bude i ispred njih.
(energijabalkana.net)