Državna kompanija “Montenegro bonus” podnijela je tužbu protiv Države Crne Gore kojom traži do joj Vlada isplati 1,6 miliona eura, na ime duga koji potiče još iz 2013. godine kada je ova kompanija, odlukom Vlade, privremeno upravljala Kombinatom aluminijuma u stečaju i između ostalog plaćala njegove račune za utrošenu i ukradenu struju.
Tužba, u koju “Vijesti” imaju uvid, predata je Osnovnom sudu u Podgorici krajem juna.
KAP-u, kojim su upravljali Vlada i of šor firma CEAC, iza koje stoji ruski tajkun Oleg Deripaska, dozvoljeno je da od 22. februara do 25. maja 2013. godine krade električnu energiju iz evropske interkonekcije, pa je sedma Vlada Mila Đukanovića taj trošak prebacila na državni budžet. Ukupna ukradena struja je procijenjena na sedam miliona eura. Međutim, taj trošak nisu platili ni KAP i CEAC, već državni budžet i državne firme nakon što je Montenegro bonus odlukom Vlade u julu 2013. preuzeo upravljanje KAP-om, dan nakon što je on otišao u stečaj.
Iz Vlade je kasnije zvanično saopšteno da su državni Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES), preko kojeg je KAP-u stizala nelegalno povučena struja, i KAP ti koji plaćaju ceh krađe, pa će poravnati dug. Naknadno je priznato da Montenegro bonus posreduje u vraćanju kradene energije, ali nije saopšteno kako, odnosno, ko stvarno plaća tu energiju.
Tadašnja Vlada, čiji je predsjednik bio Milo Đukanović, je u julu 2013. godine usvojila Informaciju o stanju u Kombinatu aluminijuma nakon uvođenja stečaja i interni (tajni) zaključak kojim zadužuje “Montenegro bonus” da sa stečajnom upravom KAP-a potpiše sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji, kao i da angažuje menadžerski tim koji će upravljati proizvodnjom u ovoj fabrici. Zaključkom je predviđeno i da Montenegro bonus u potpunosti preuzme upravljanje KAP-om, da finansira njegove troškove, da Vladi svakih 15 dana dostavlja specifikaciju novca utrošenog za potrebe rada KAP-a kao i podatke o prihodima. Vlada se istim zaključkom obavezala da će Montenegro bonusu nadoknaditi sve troškove koje može imati po osnovu sporazuma o poslovno-tehničkoj saradnji sa stečajnom upravom KAP-a.
Zaključkom Vlada određuje da će se za zaposlene u KAP-u odnositi Uredba o subvencijama za zapošljavanje nezaposlenih lica, kao i da će država subvencionisati Kombinatove račune za električnu energiju.
Nikada nije zvanično saopšteno i izračunato koliko je ukupno država kroz direktne i indirektne subvencije potrošila tada na spašavanje KAP-a, dok se u revizorskim izvještajima Montenegro bonusa pominje da od stečajne uprave KAP-a i države potražuje štetu od oko 17 miliona eura koju je kompanija imala zbog poslovnog odnosa s bivšom fabrikom aluminijuma. Montenegro bonus je upravljao KAP-om u stečaju od 9. jula 2013. do 19. jula 2014, kada je to preuzela privatna firma Uniprom Veselina Pejovića, koja je naredne godine postala i njegov vlasnik.
U međuvremenu postoje i tužbe za kontra potraživanje od CEAC-a i stečajne uprave KAP-a, koji tvrde da je Montenegro bonus tokom upravljanja KAP-om nanio štetu, odnosno smanjio stečajnu masu te bankrotirane kompanije.
Računi za struju koje je tada trošio KAP su više puta prebijani između energetskih kompanija CGES, EPCG i Montenegro bonus, kao i Vlade, ali suma i dalje nije u konačnom izmirena. Odlukom Vlada, Montenegro bonus je zadužen da plaća račune za struju do cijene od 27 eura po megavat satu, a da će država subvencionisati ukoliko ta cijena bude veća.
Montenegro bonus sada u tužbi navodi da nisu imali nikakvog ekonomskog interesa da 2013. godine ulaze u aranžman sa KAP-om u stečaju, da taj posao nije njegova osnovna i registrovana djelatnost, već da je na to bio primoran odlukom svog vlasnika – Vlade.
Sporni ugovor o poslovnoj saradnji između Montenegro bonusa i KAP-a je raskinut nakon godinu, nakon čega su Montenegro bonusu ostale obaveze prema dobavljačima za koje je Vlada garantovala, među kojima se nalazi i obaveza za struju prema drugoj državnoj kompaniji CGES-u od 1,4 miliona eura koja je osnov ove tužbe.
Vlada je i narednih godina donosila zaključke o isplatama troškova za Montenegro bonus iz perioda upravljanja KAP-om, ali se isplata ovog duga odlagala.
CGES je, kako se navodi u tužbi, 2016. godine insistirao da mu se isplati ovaj dug od 1,42 miliona eura bez daljeg čekanja da Vlada realizuje svoj zaključak o plaćanju troškova. Montenegro bonus i CGES u maju 2016. zaključuju ugovor o izmirenju duga i to na način da cesijom CGES preuzme potraživanje Montenegro bonusa od Kliničkog centra Crne Gore u vrijednosti od 400 hiljada eura, čime je izmiren dio duga.
Vlada Duška Markovića je u aprilu 2019. godine donijela zaključak kojim je zadužila Ministarstvo finansija da dio dobiti iz državnih energetskih kompanija iskoristi za izmirenje obaveza, odnosno od EPCG je zatraženo da dio svoje dobiti od 1,42 miliona prenese na Montenegro bonus na ime duga države prema Montenegro bonusu, koji je dužan CGES-u za struju koju je potrošio KAP u stečaju,… uz obavezu CGES-a da ne ulazi u postupak prinudne naplate od Montenegro bonusa.
Međutim, ni tako zamišljeno prebijanje duga između više državnih energetskih kompanija nije završeno, a nova Vlada u novembru 2021. godine poništava zaključak iz aprila 2019. godine.
Montenegro bonus smatra da je Vlada zaključkom iz 2019. godine jasno priznala svoju obavezu za ovaj dug koji je u međuvremenu narastao na 1,6 miliona eura, zbog čega očekuju da Sud prihvati njihovu argumentaciju.
Kombinat aluminijuma je u maju 2023. godine, nakon 52 godine rada, prekinuo proizvodnju aluminijuma, a zadržan je mali dio proizvodnje koji se bavi preradom i legiranjem uvezenog aluminijuma.
Vlada je zaključkom iz novembra 2013. godine priznala da postoji dug Montenegro bonusa prema CGES-u zbog krađe struje za potrebe KAP-a od još 3,6 miliona eura, kao i da njega treba izmiriti tako što bi se u državnom budžetu za 2014. godinu našla ta stavka. Odnosno, ta krađa struje je plaćena novcem građana.
I prije nego što je zvanično preuzeo upravljanje KAP-om u julu 2013. godine, Montenegro bonus je bio posrednik preko kojeg je KAP kupovao struju. Tada je KAP-om upravljao CEAC ruskog milijardera Olega Deripaske.
“Montenegro bonus nabavlja i energiju koju je krao Kombinat, a prijavljuje je kao potraživanje prema KAP-u”, odgovorili su neformalno iz Vlade na pitanje “Vijesti” u junu 2013. godine ko plaća struju koju je KAP krao od 23. februara do 23. maja iz evropske interkonkecije.
Iz CGES-a su “Vijestima” tada ponovili da ni cent nijesu potrošili za kupovinu ukradene struje za KAP, a zaduženi su za prenos i rokove za vraćanje energije, koje je previđeno iz nekoliko puta.
Posebno bi bilo sporno da se to dogodi zbog toga što je KAP krao struju, uz prećutnu saglasnost Vlade, a ruski CEAC, koji je njime upravljao, odbio da je plati pozivajući se da nije bilo ugovora o snabdijevanju.
Skupštinski odbor za ekonomiju održao je u martu 2023. godine konsultativno saslušanje uprave Montenegro bonusa, na kojem je saopšteno da iz perioda upravljanja KAP-om imaju dugove prema Elektroprivredi od 11,5 miliona eura, potencijalnu naplatu 2,2 miliona po osnovu smanjenja stečajne mase KAP-a u stečaju i dug prema CGES od 1,4 miliona eura.
Ukazano je da ovi dugovi prijete da ova državna kompanija završi u stečaju.
Navedeno je i da od KAP-a u stečaju potražuju 16 miliona eura, koje ne mogu naplatiti, prenose „Vijesti“.
