U srpskom zdravstvenom sistemu mogao bi da zaživi personalizovani pristup liječenju po ruskom modelu „jedan ljekar – jedan pacijent“, koji bi, prema riječima upravnika Klinike za kardiologiju Instituta „Dedinje“ prof. dr Petra Otaševića, donio bolje rezultate liječenja, unaprijedio zdravstvenu zaštitu i omogućio značajne uštede zdravstvenom sistemu.
Otašević je to izjavio nakon sastanka sa ruskom doktorkom i kardiologom prof. dr Marijom Nikolajevnom Prokudinom iz Sankt Peterburga, koji je održan na Institutu za kardiovaskularne bolesti „Dedinje“. Razgovori srpskih i ruskih stručnjaka bili su posvećeni mogućnostima saradnje u oblasti savremene neinvazivne kardiološke dijagnostike i organizacije ambulantnog liječenja.
„Jedan ljekar – jedan pacijent“
Otašević je istakao da je dr Prokudina prepoznala „Dedinje“ kao potencijalnog partnera za buduću saradnju, što smatra veoma značajnim za institut.
Ruska stručnjakinja predstavila je model organizacije ambulanti u Sankt Peterburgu koje se bave liječenjem kardiovaskularnih pacijenata. Riječ je o manjim centrima u kojima pacijenti mogu dobiti gotovo isti nivo usluge kao u velikim sekundarnim i tercijarnim zdravstvenim ustanovama.
„U tim malim centrima može da se obavi praktično kompletan neinvazivni kardiološki pregled — od osnovnog pregleda, EKG-a i ultrazvuka, do testova kojima se procjenjuje postojanje suženja na krvnim sudovima srca“, objasnio je Otašević za Sputnjik.
Posebno je govorio o stres-ehokardiografiji, oblasti u kojoj je dr Prokudina specijalista.
„To je vrsta testa tokom kojeg se pacijent podvrgava fizičkom opterećenju na traci ili dobija ljekove koji simuliraju napor, nakon čega se prati ponašanje srca. Ukoliko neko ima suženje koronarnih arterija, u miru može imati potpuno normalan nalaz ultrazvuka, ali pri opterećenju srce ne dobija dovoljno kiseonika i pojedini djelovi srčanog mišića prestaju normalno da se kontrahuju. Tada posumnjamo na ozbiljnu koronarnu bolest i pacijenta upućujemo na dalje ispitivanje, odnosno koronarografiju“, naveo je Otašević.
On je dodao da je prednost ovog sistema rasterećenje viših nivoa zdravstvene zaštite, dok pacijenti dobijaju brži i jednostavniji pristup vrhunskoj dijagnostici.
Šira zdravstvena podrška pacijentima
Kako je pojasnio, u ovim centrima nijesu angažovani samo kardiolozi, već i stručnjaci drugih oblasti poput endokrinologa i nefrologa, jer veliki broj kardioloških pacijenata ima i pridružena oboljenja.
„Na taj način zaokružuje se čitav proces liječenja. Suštinska prednost ovog sistema jeste što pacijenti dobijaju njegu na jednom mjestu i imaju svog personalizovanog ljekara koji vodi liječenje, prikuplja sve rezultate i omogućava bržu i kvalitetniju dijagnostiku i uspješnije liječenje“, kazao je Otašević.
Može li ovaj model zaživjeti u Srbiji?
Prema njegovim riječima, zdravstveni sistem Srbije trenutno još ne prepoznaje organizaciju poput ruske.
„Za sada imamo sistem u kojem u domovima zdravlja postoje internisti, ali vrlo često nema subspecijalista iz oblasti kardiologije, endokrinologije i nefrologije“, rekao je Otašević.
Dodao je da su tokom razgovora analizirane mogućnosti primjene ovakvog koncepta zdravstvene zaštite i u Srbiji, posebno sa aspekta farmakoekonomskih analiza koje pokazuju da ovakav sistem donosi značajne uštede.
„Pacijenti se brže i efikasnije dijagnostikuju, rjeđe idu u bolnicu i manje se podvrgavaju složenim procedurama, što značajno smanjuje troškove“, naveo je on.
Otašević je kazao da će o mogućnostima uvođenja ovog modela razgovarati sa donosiocima odluka u zdravstvenom sistemu, uz prethodnu detaljnu analizu troškova i potencijalnih ušteda.
„Svima je u interesu da pacijenti imaju brz pristup savremenim i naprednim metodama dijagnostike, jer se na taj način poboljšava liječenje i sprečavaju neželjeni ishodi“, istakao je.
Saradnja sa ruskim stručnjacima
Srpski i ruski ljekari razgovarali su i o mogućnostima razmjene stručnjaka, jer je, prema riječima Otaševića, lični kontakt najbolji način saradnje u ovoj oblasti.
„Postoji mogućnost da naši ljekari odu u Sankt Peterburg na nekoliko nedjelja kako bi na licu mjesta vidjeli kako ovaj sistem funkcioniše, ali i da njihovi stručnjaci dođu kod nas“, rekao je Otašević.
Podsjetio je da su prethodnih mjeseci na „Dedinju“ boravili ljekari iz Sankt Peterburga i Moskve, kao i da je organizovan zajednički simpozijum, dok bi krajem mjeseca delegacija srpskih ljekara trebalo da otputuje u Moskvu na sastanak koji organizuju ruske kolege.
Tom prilikom srpski stručnjaci predstaviće ruskim kolegama nove rezultate liječenja i tehnike koje su patentirali ili unaprijedili.
Saradnja postoji i u oblasti razvoja kardiogenetike — grane kardiologije koja proučava uticaj gena na razvoj bolesti i primjenu određenih terapija.
„To je put ka personalizovanoj terapiji, gdje svaki pacijent dobija terapiju koja isključivo njemu odgovara“, pojasnio je Otašević.
On je zaključio da je saradnja sa ljekarima iz Ruske Federacije „više nego dobra“, uz očekivanje da će u narednom periodu biti dodatno unaprijeđena.
