Vrijeme večere nije samo stvar navike i kulture, već može imati ozbiljan uticaj na zdravlje i dugovječnost, upozoravaju stručnjaci. Iako se u različitim zemljama večera u različito doba dana – Amerikanci jedu ranije, dok se u mediteranskim i balkanskim zemljama večera često pomjera kasno uveče – medicina ima prilično jasan stav.
Prema riječima Valtera Longa, direktora Instituta za dugovječnost Univerziteta Južne Kalifornije, ključno je da posljednji obrok završite najmanje tri sata prije odlaska na spavanje. Ako, na primjer, u krevet idete u ponoć, idealno bi bilo da večerate najkasnije do 21 sat.
Razlog za to je cirkadijalni ritam – unutrašnji biološki sat koji upravlja prelaskom tijela iz dnevnog u noćni režim. Kasno jedenje šalje signal organizmu da i dalje treba da bude aktivan, što može narušiti kvalitet sna, ali i usporiti sagorijevanje kalorija. Efekat je sličan izlaganju jakom svjetlu pred spavanje.
Vrijeme večere utiče i na to koliko dugo tijelo ostaje bez hrane tokom noći. Upravo na tome se zasniva takozvana vremenski ograničena ishrana, oblik povremenog posta u kojem se svi obroci unose u periodu od 12 sati ili kraće.
Kako objašnjava Adam Kolins, vanredni profesor ishrane na Univerzitetu u Sariju, produžavanje perioda bez hrane između večere i doručka omogućava tijelu da pređe na sagorijevanje masti. Na taj način organizam radi u skladu sa svojom prirodom – ugljene hidrate koristi dok jedemo, a masti kada ne unosimo hranu. To može pomoći mršavljenju i poboljšati metaboličko zdravlje.
Stručnjaci se uglavnom slažu da je zdravije unositi više kalorija ranije tokom dana, a večeru učiniti lakšom i ranijom. Tijelo je tada metabolički aktivnije i spremnije da obradi hranu. To se poklapa i sa starom izrekom: „Doručkuj kao kralj, ručaj kao princ, a večeraj kao siromah.“
Longo navodi da je jedna od najčešćih navika ljudi koji su doživjeli duboku starost upravo lagana, rana večera, koja ostavlja oko 12 sati pauze do doručka narednog dana. Takav obrazac ishrane pokazao se korisnim za dugovječnost i opšte zdravlje.
Naravno, savršena rutina nije uvijek realna. Mnogi ljudi ujutro nemaju apetit, ručak im se često svodi na sendvič, pa najveći dio kalorija unesu tek uveče. Stručnjaci poručuju da se zbog toga ne treba pretjerano opterećivati.
Ako već večerate obilnije, važno je da:
obrok završite najmanje tri sata prije spavanja
narednog jutra doručkujete laganije, sa manje ugljenih hidrata
izbjegavate kasno grickanje uz televizor, naročito čips, slatkiše i alkohol
Ako dobro spavate i nemate problema sa holesterolom i krvnim pritiskom, takav raspored vjerovatno vam ne šteti. Međutim, ako imate loš san i zdravstvene tegobe, ljekari savjetuju prelazak na veći doručak i ručak, a manju večeru, što se u praksi najčešće pokazuje kao najzdraviji obrazac ishrane.
Zaključak stručnjaka je jasan: obroke smjestite unutar 12 sati, večerajte na vrijeme i slušajte signale svog tijela – upravo u tome leži ključ zdravlja i dugovječnosti.
Vrijeme večere nije samo stvar navike i kulture, već može imati ozbiljan uticaj na zdravlje i dugovječnost, upozoravaju stručnjaci. Iako se u različitim zemljama večera u različito doba dana – Amerikanci jedu ranije, dok se u mediteranskim i balkanskim zemljama večera često pomjera kasno uveče – medicina ima prilično jasan stav.
Prema riječima Valtera Longa, direktora Instituta za dugovječnost Univerziteta Južne Kalifornije, ključno je da posljednji obrok završite najmanje tri sata prije odlaska na spavanje. Ako, na primjer, u krevet idete u ponoć, idealno bi bilo da večerate najkasnije do 21 sat.
Razlog za to je cirkadijalni ritam – unutrašnji biološki sat koji upravlja prelaskom tijela iz dnevnog u noćni režim. Kasno jedenje šalje signal organizmu da i dalje treba da bude aktivan, što može narušiti kvalitet sna, ali i usporiti sagorijevanje kalorija. Efekat je sličan izlaganju jakom svjetlu pred spavanje.
Vrijeme večere utiče i na to koliko dugo tijelo ostaje bez hrane tokom noći. Upravo na tome se zasniva takozvana vremenski ograničena ishrana, oblik povremenog posta u kojem se svi obroci unose u periodu od 12 sati ili kraće.
Kako objašnjava Adam Kolins, vanredni profesor ishrane na Univerzitetu u Sariju, produžavanje perioda bez hrane između večere i doručka omogućava tijelu da pređe na sagorijevanje masti. Na taj način organizam radi u skladu sa svojom prirodom – ugljene hidrate koristi dok jedemo, a masti kada ne unosimo hranu. To može pomoći mršavljenju i poboljšati metaboličko zdravlje.
Stručnjaci se uglavnom slažu da je zdravije unositi više kalorija ranije tokom dana, a večeru učiniti lakšom i ranijom. Tijelo je tada metabolički aktivnije i spremnije da obradi hranu. To se poklapa i sa starom izrekom: „Doručkuj kao kralj, ručaj kao princ, a večeraj kao siromah.“
Longo navodi da je jedna od najčešćih navika ljudi koji su doživjeli duboku starost upravo lagana, rana večera, koja ostavlja oko 12 sati pauze do doručka narednog dana. Takav obrazac ishrane pokazao se korisnim za dugovječnost i opšte zdravlje.
Naravno, savršena rutina nije uvijek realna. Mnogi ljudi ujutro nemaju apetit, ručak im se često svodi na sendvič, pa najveći dio kalorija unesu tek uveče. Stručnjaci poručuju da se zbog toga ne treba pretjerano opterećivati.
Ako već večerate obilnije, važno je da:
obrok završite najmanje tri sata prije spavanja
narednog jutra doručkujete laganije, sa manje ugljenih hidrata
izbjegavate kasno grickanje uz televizor, naročito čips, slatkiše i alkohol
Ako dobro spavate i nemate problema sa holesterolom i krvnim pritiskom, takav raspored vjerovatno vam ne šteti. Međutim, ako imate loš san i zdravstvene tegobe, ljekari savjetuju prelazak na veći doručak i ručak, a manju večeru, što se u praksi najčešće pokazuje kao najzdraviji obrazac ishrane.
Zaključak stručnjaka je jasan: obroke smjestite unutar 12 sati, večerajte na vrijeme i slušajte signale svog tijela – upravo u tome leži ključ zdravlja i dugovječnosti.
