Piše: Montre

Pokušaj nametanja odlaganja rješavanja pitanja dvojnog državljanstva do ulaska u EU, pod izgovorom da ne postoji cenzus i da je to pitanje koje dijeli društvo, nije ništa drugo nego perfidan i podmukao pokušaj prevare od strane opozicije. Jer, ta pitanja se ne rješavaju u EU, već prije ulaska. Tako je uradila čak i Hrvatska, na koju se ta opozicija poziva i ugleda.

Onda će da kažu da ljudi povratnici iz npr. BiH ne treba da budu i državljani EU, preko Crne Gore, jer bi BiH bila primljena u EU da su trebali… A to što svaki Hrvat porijeklom iz BiH, a i pola Bošnjaka ima putovnicu, nema veze.

Koncenzus s njima je nemoguće postići, jer neće da ga postignu. Za izmjenu Zakona o državljanstvu, po Ustavu, dovoljna je većina poslanika, ali ne i koncenzus.

Da li je DPS sa satelitima tražio koncenzus kad je donosio ovaj zakon!? Nije!

Znači, ovo pitanje mora biti crvena linija za Srbe. To je pitanje ravnopravnosti, otklanjanja diskriminacije, tj. stavljanje u istu ravan sa svim drugim narodima ove države.

I to je Ustavna obaveza na kraju krajeva.

Zabrana diskriminacije

Član 8

Zabranjena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu.

Neće se smatrati diskriminacijom propisi i uvođenje posebnih mjera koji su usmjereni na stvaranje uslova za ostvarivanje nacionalne, rodne i ukupne ravnopravnosti i zaštite lica koja su po bilo kom osnovu u nejednakom položaju.

Posebne mjere se mogu primjenjivati samo dok se ne ostvare ciljevi zbog kojih su preduzete.

Po članu 8 Ustava, uvođenje mjera kojima se otklanja diskriminacija, a na prvom mjestu, nacionalna, ne smatra se diskriminacijom.

Stoga bi pristanak na uslove opozicije ove vrste, automatski značilo i kršenje samog Ustava.

Da je sreće, Ustavni sud bi sam davno bio ispravio sve diskriminatorne stavke ovog Zakona, odmah po uočavanju iste. A argument da se time mijenja birački spisak ili nacionalna struktura nije argument, a posebno ne Ustavni. Već samo pokušaj da se zadrži ono šta je stečeno upravo diskriminacijom.

A to nam direktno reče i sama, nazovi građanska aktivistkinja, gospođa Novaković Ðurović u emisiji Slobodna zona, kad više nije mogla da se suzdrži pod naletom pravnih, ustavnih i zdravorazumskih argumenata.

Tagovi