Vlada Crne Gore usvojila je Informaciju o ekstenziji nominacije drevnih bukovih šuma Nacionalnog parka Biogradska gora za upis na UNESCO Listu svjetske baštine, na predlog ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića.
Kako je saopšteno, nakon predaje nominacionog dosijea slijedi faza evaluacije koju sprovode nadležna UNESCO tijela. Savjetodavna tijela će, nakon analize dokumentacije, dostaviti svoje preporuke Sekretarijatu UNESCO-a, koji ih dalje prosljeđuje Komitetu za svjetsku baštinu, sastavljenom od 21 države članice.
Ministar Ćulafić ocijenio je da su evropske bukove šume jedinstveno prirodno nasljeđe i autentičan evropski fenomen, ističući da je inicijativa za formiranje velikog serijskog UNESCO dobra nastala sa ciljem zaštite ovog vrijednog ekosistema.
„Evropske bukove šume su danas potisnute i ograničene na nekoliko regija. Uključivanjem novih područja na UNESCO Listu, jedinstveni kompleksi bukovih šuma dobijaju dodatnu zaštitu i veću vrijednost“, kazao je Ćulafić.
Podsjetio je da su Netaknute bukove šume Karpata upisane na UNESCO Listu svjetske baštine 2007. godine, kao zajednička nominacija Ukrajine i Slovačke, te da nakon ekstenzija 2011. i 2017. godine ovo prirodno dobro danas obuhvata 93 područja u 18 evropskih država.
Crna Gora je interesovanje za učešće u novom proširenju iskazala 2017. godine, a aktuelna nominacija predstavlja proširenje dobra „Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Evrope“, uključujući i ponovnu nominaciju lokacija iz procesa iz 2021. godine.
Ministar je pojasnio da je upis na Tentativnu listu bio formalni preduslov za priključenje Crne Gore ovoj nominaciji, te da su Tentativnu listu i nominacioni dosije izradili stručnjaci JP Nacionalni parkovi Crne Gore, Agencije za zaštitu životne sredine i resornog ministarstva. Dokumentaciju je Ministarstvo kulture i medija diplomatskim putem dostavilo UNESCO Centru za svjetsku baštinu.
Nominovano područje nalazi se u okviru Nacionalnog parka Biogradska gora, u centralnom dijelu masiva Bjelasice, a ukupna površina rezervata prašume sa zaštitnim zonama iznosi 5.959,97 hektara. Zona stroge zaštite obuhvata 2.352,33 hektara, dok se preostali dio odnosi na zaštitne zone parka.
Ćulafić je istakao da su bukove prašume Biogradske gore jedna od posljednjih očuvanih prašuma u Evropi, sa strogo uspostavljenim sistemom zaštite, te da predstavljaju izuzetnu prirodnu vrijednost sa bogatim biodiverzitetom i očuvanim ekološkim procesima.
Prema njegovim riječima, bukove prašume imaju globalni značaj za razumijevanje evolucije roda Fagus (bukva), te predstavljaju najcjelovitije primjere netaknutih umjerenih šuma u Evropi, sa izuzetnim genetskim i ekološkim vrijednostima.
