Na ovogodišnjoj skali Reportera bez granica (RSF) svjetskog indeksa slobode štampe za 2026. Crna Gora nalazi se na 41. poziciji. U odnosu na prošlu godinu, to je pad za četiri pozicije.
Nakon Slovenije koja je na 36.mjestu, Crna Gora je najbolje pozicionirana u odnosu na ostale balkanske zemalje. Norveška drži prvo mjesto desetu godinu zaredom, dok je Eritreja posljednja treću godinu zaredom.
Kako se navodi u izvještaju, u donijelu koji se odnosi na našu državu, Ustav i zakoni Crne Gore garantuju slobodu govora i izražavanja, ali sloboda medija i dalje je ugrožena političkim miješanjem, neriješenim napadima na novinare i ekonomskim pritiscima.
Kako zemlja nastoji da se pridruži Evropskoj uniji, vladajuća koalicija koja je na vlasti od 2023. godine uskladila je, kako napominju u RSF, nacionalno zakonodavstvo s evropskim standardima.
„Ponovo su se pojavile zabrinutosti zbog mogućih pokušaja vlasti da utiču na nezavisnost javnog servisa RTCG. Parlamentarna većina usvojila je novi zakon koji omogućava generalnom direktoru medija da ostane na funkciji uprkos više sudskih presuda koje njegovo imenovanje proglašavaju nezakonitim. Takođe postoje zabrinutosti da će strani vlasnici pojedinih medija uticati na uređivačku politiku kako bi služila interesima drugih država, poput Srbije, i njihovih političkih aktera“, kaže se u izvještaju.
U Crnoj Gori sloboda izražavanja je zagarantovana, a kleveta je dekriminalizovana. Uprkos brojnim izmjenama posljednjih godina, i dalje postoje nedostaci u pravnom okviru u pogledu slobodnog pristupa javnim informacijama i zaštite povjerljivosti izvora. Posljedica je nedovoljna zaštita nezavisnosti medija pred političkim i ekonomskim pritiscima.
Kao glavni oglašivač, država je u posljednjim decenijama većinu sredstava raspoređivala „lojalnim“ medijima. Dok država pretežno finansira RTCG i lokalne javne emitere, privatni mediji su u velikoj mjeri izloženi uticaju oglašivača i nestabilnosti tržišta, navodi se.
Kao odgovor na ozbiljan ekonomski uticaj pandemije COVID-19 na medijski sektor, dodatno pogoršan izazovima malog tržišta, Vlada je 2024. godine uvela nove zakonske mjere za jačanje fonda za podršku medijima u javnom interesu.
Crnogorsko društvo obilježeno je dubokim etničkim, vjerskim i političkim podjelama, uz autoritarnu političku kulturu naslijeđenu iz prošlosti. U takvom okruženju mediji se često optužuju da rade za strane interese i da izdaju naciju ili crkvu.
Gotovo svi zločini nad novinarima u posljednjim godinama su riješeni, ali mnogi stariji slučajevi i dalje su neriješeni. To je slučaj sa ubistvom urednika novina Duško Jovanović 2004. godine i pokušajem ubistva istraživačke novinarke Olivera Lakić 2018. godine. Novinari su redovno meta kampanja diskreditacije koje podstiču političari iz vlasti i opozicije.
Od kada je RSF počeo da objavljuje Svjetski indeks slobode štampe prije 25 godina, sloboda štampe se postepeno pogoršavala, ukazuje se u izvještaju.
Dodaje se da je ovaj pad vidljiv na mapi Indeksa, koja svake godine postaje sve crvenija. Novinari se i dalje ubijaju i zatvaraju zbog svog rada, a taktike koje potkopavaju slobodu štampe se razvijaju.
Novinarstvo guši neprijateljski politički diskurs prema novinarima, oslabljeno je posrnulom medijskom ekonomijom i pritisnuto zakonima koji se koriste kao oružje protiv štampe, upozorava RSF.
Godine 2002, 20 odsto svjetske populacije živjelo je u zemlji u kojoj je stanje slobode štampe bilo kategorisano kao „dobro“. Dvadeset pet godina kasnije, manje od jedan odsto svjetske populacije živi u zemlji koja spada u ovu kategoriju.
