Kako prenosi RT, ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov dao je intervju italijanskom listu „Korijere dela Sera“, u kome je govorio o mogućem nastavku mirovnih pregovora o Ukrajini i o odnosima sa zapadnim zemljama. Međutim, list je odbio da objavi intervju.
„Objasnili su nam da izjave Lavrova sadrže brojne sporne tvrdnje koje bi zahtijevale provjeru činjenica ili dodatna pojašnjenja, što bi premašilo razumne obime teksta“, istakli su u Ministarstvu spoljnih poslova Rusije.
Na rusku ponudu da se u štampanom izdanju objavi skraćena verzija, a cjelokupan intervju na sajtu novina, uredništvo je takođe odgovorilo odbijanjem.
„Smatramo to očiglednim primjerom cenzure“, naglasili su u MSP Rusije.
Šef ruske diplomatije je u intervjuu poručio da je Moskva i dalje spremna da održi rusko-američki samit u Budimpešti, pod uslovom da se zasniva na rezultatima dogovora postignutih na Aljasci.
Dodao je da se, iako datum nije određen, kontakti dviju zemalja nastavljaju.
Prema riječima Lavrova, predsjednik SAD Donald Tramp dobijao je „izvještaje iza kulisa“, zbog čega je samit u Budimpešti propao – američki lider ga je, kako kaže, „ili odložio, ili otkazao“. U odgovoru je ruski ministar iznio detaljnu hronologiju događaja oko ukrajinskih pregovora nakon samita u Enkoridžu.
„Ne znam odakle i od koga su potekli ti izvještaji upućeni američkom predsjedniku, posle kojih je on pomjerio ili otkazao samit u Budimpešti, ali sam izložio razvoj događaja na osnovu činjenica za koje odgovaram. Na otvorene lažne navode o ‘nespremnosti Rusije za pregovore’ ili o ‘propasti’ rezultata Enkoridža neću odgovarati“, podvukao je ministar spoljnih poslova Rusije.
Lavrov je istakao da su razumijevanja postignuta na Aljasci predstavljala važnu prekretnicu u traženju dugoročnog mira u Ukrajini – „kroz prevazilaženje posljedica krvavog, antiustavnog državnog preokreta u Kijevu u februaru 2014, koji je organizovala administracija Baraka Obame“.
Prema njegovim riječima, ti dogovori su zasnovani na realnosti i blisko se poklapaju sa uslovima pravednog i stabilnog rješenja ukrajinske krize koje je u junu 2024. iznio predsjednik Vladimir Putin.
„Procenili smo da su se ti uslovi bili čuli i prihvatili, uključujući i od strane administracije Donalda Trampa – naročito u pogledu neprihvatljivosti uvlačenja Ukrajine u NATO radi stvaranja vojne prijetnje Rusiji na njenim granicama“, naglasio je Lavrov.
Napomenuo je da je Vašington takođe javno priznao da se ne može zanemariti pitanje teritorija nakon referenduma u pet istorijskih regiona Rusije, čiji su se stanovnici nedvosmisleno izjasnili za samoopredjeljenje i ujedinjenje sa njom.
Lavrov je dodao da Moskva očekuje od SAD da se uzdrže od koraka koji bi doveli do novog nivoa eskalacije ukrajinskog sukoba.
Prema njegovim riječima, sam Donald Tramp je više puta javno priznavao da je jedan od razloga za postupke Rusije bilo širenje NATO-a, odnosno približavanje infrastrukture Alijanse ruskim granicama.
„To jest, upravo ono na šta su predsjednik Vladimir Putin i Rusija upozoravali posljednjih dvadeset godina“, objasnio je Lavrov.
O Specijalnoj vojnoj operaciji
Lavrov je u neobjavljenom intervjuu istakao da Rusija nastavlja da sprovodi ciljeve Specijalne vojne operacije – da spasava živote miliona ljudi koji žive na tim teritorijama, da garantuje bezbjednost Rusije i bori se protiv nacizma.
„Nije nam prvi put da zaustavljamo fašističke i nacističke agresore – tako je bilo u Drugom svjetskom ratu, tako će biti i sada“, poručio je šef ruske diplomatije.
Prema njegovim riječima, Specijalna vojna operacija nije borba za teritorije, već misija spasavanja ljudi koji na tim zemljama žive vijekovima, dok „kijevski režim nastoji da ih uništi – pravno, zabranjujući im istoriju, jezik i kulturu, i fizički – uz podršku zapadnog oružja“.
„Drugi, ne manje važan cilj SVO jeste da se pouzdano garantuje bezbjednost Rusije i osujete planovi NATO-a i EU o stvaranju neprijateljske, marionetske države na našim zapadnim granicama, zasnovane na ideologiji nacizma“, rekao je ruski ministar spoljnih poslova.
Naglasio je da ruske oružane snage ne prave razliku odakle dolazi naoružanje za oružane snage Ukrajine – iz Evrope ili iz Sjedinjenih Država. Svi vojni ciljevi se odmah uništavaju.
On je otkrio i da je Rusija 2025. godine predala Ukrajini više od 9.000 tijela poginulih vojnika oružanih snaga Ukrajine, dok je od Kijeva dobila 143 tijela ruskih vojnika.
„O gubicima se obično ne govori javno. Rekao bih samo da smo u ovoj godini tokom repatrijacije predali više od 9.000 tijela ukrajinskih vojnika, a dobili 143 tijela naših boraca. Izvedite sami zaključke“, napomenuo je Lavrov.
On je naglasio da ruske oružane snage djeluju „izuzetno odgovorno“, gađajući isključivo vojne objekte i infrastrukturu koja ih podržava.
Istakao je da, za razliku od zapadnjaka, koji su brisali s lica zemlje čitave gradske kvartove, ruske oružane snage djeluju izuzetno odgovorno, nanoseći precizne udare isključivo po vojnim objektima i infrastrukturi koja ih podržava – transportnoj i energetskoj.
„Mi čuvamo ljude – i civile i vojnike“, podvukao je Lavrov.
„Istinu o Ukrajini teško pronaći u Evropi“
Istinu o Ukrajini je danas teško pronaći u Evropi, istakao je Lavrov, ali je dodao da mnogi građani ipak nastoje da shvate uzroke tragedije.
On je pomenuo knjigu italijanskog novinara Elizea Bertolazija „Ukrajinski konflikt očima italijanskog novinara“, u kojoj su, prema njegovim riječima, prikupljeni dokumentovani dokazi o kršenju međunarodnog prava od strane kijevskih vlasti.
O Zapadu i Rusiji
Prema Lavrovu, na Zapadu je osjećaj patriotizma i vjernosti otadžbini „gotovo iščezao“, dok je za Ruse to „dio genetskog koda“.
„Jedno od najvećih bogatstava Rusije jeste kontinuitet razvoja i jačanja države tokom cijele njene istorije – istorije ujedinjenja i zbližavanja ruskog i drugih naroda naše zemlje“, istakao je Lavrov.
Šef ruske diplomatije je podsjetio da je i predsjednik Putin nedavno o tome govorio tokom obilježavanja Dana narodnog jedinstva.
Na pitanje italijanskih novinara o natpisu „SSSR“ na njegovom džemperu – da li je to „šifrovana poruka“ o obnovi sovjetskog prostora ili samo šala – Lavrov je kratko odgovorio: „Ne tražite ovdje političke signale“.
Ministar spoljnih poslova Rusije je ocijenio da se u Evropi „brzo obnavlja nacizam“, dok se Evropska unija pretvara u agresivni vojni blok.
Prema njegovim riječima, Rusija nastoji da vrati Ukrajinu „zdravim i održivim osnovama njene državnosti“, dok briselske elite zatvaraju oči pred diskriminacijom Rusa koje Kijev prezrivo naziva „neautohtonim narodima“.
„Postoji nad čim da se zamisle, posebno ako se uzme u obzir da Njemačka i Italija u UN poslednjih godina glasaju protiv rezolucije o nedopustivosti glorifikacije nacizma“, upozorio je Lavrov.
Prema njegovim riječima, Zapad više i ne krije da „rukama Ukrajinaca vodi proksi-rat protiv Rusije“, koji neće prestati ni „posle aktuelne krize“.
„O tome su više puta govorili generalni sekretar NATO-a Mark Rute, britanski premijer Kir Starmer, briselske birokratkinje Ursula fon der Lajen i Kaja Kalas, kao i specijalni izaslanik predsjednika SAD za Ukrajinu Kit Kelog. Očigledno je da je rješenost Rusije da osigura svoju bezbjednost od prijetnji koje Zapad stvara uz pomoć režima pod svojom kontrolom zakonita i opravdana“, zaključio je ministar spoljnih poslova Rusije.
Skrenuo je pažnju na to da se Evropa aktivno priprema za novi veliki rat protiv Rusije, napomenuvši da zemlje EU sabotiraju sve mirovne napore.
„Uvode sve nove ‘sankcije’ koje se kao bumerang vraćaju i još više uništavaju njihove ekonomije. Otvoreno se pripremaju za novi veliki evropski rat protiv Rusije. Uvjeravaju Vašington da ne pristaje na pošteno i pravedno diplomatsko rješenje“, istakao je ministar spoljnih poslova Rusije.
Kako je napomenuo, većina evropskih prijestonica danas čini okosnicu takozvane „koalicije voljnih“, koja želi samo jedno – da borbena dejstva u Ukrajini traju što duže, „do posljednjeg Ukrajinca“.
„Izgleda da drugog načina da odvrate pažnju svog biračkog tijela od naglo pogoršanih unutrašnjih socijalno-ekonomskih problema nemaju“, ocijenio je Lavrov, dodavši da novcem evropskih poreskih obveznika finansiraju teroristički režim u Kijevu, snabdijevaju ga oružjem iz kojeg se sistematski ubijaju civili – i u ruskim regionima i ‘među Ukrajincima koji žele da pobjegnu od rata i nacističkih dželata’.“
Rusija će, kako je dodao, biti spremna za kontakte sa Evropom tek kada „pomama rusofobije“ prođe.
„Kada to rusofobično bjesnilo – drugačije se ne može nazvati – prođe, bićemo spremni za kontakte i da čujemo kako bivši partneri namjeravaju da ubuduće sarađuju s nama. Tada ćemo odlučiti da li postoje izgledi za pošteno partnerstvo“, izjavio je Lavrov.
Prema njegovim riječima, konfrontacija do koje je dovela bezumna i uzaludna politika evropskih elita nije izbor Rusije.
„Sadašnje stanje ne odgovara interesima naših naroda. Željeli bismo da evropske vlade, od kojih većina vodi žestoku antirusku politiku, shvate svu opasnost takvog pogubnog kursa. Evropa je već jednom ratovala pod zastavama Napoleona, a u prošlom vijeku pod nacističkim barjacima Hitlera. Kratko pamćenje imaju neki evropski političari“, podvukao je šef ruske diplomatije.
Putinova inicijativa o stvaranju nove arhitekture ravnopravne i nedjeljive bezbjednosti u Evroaziji je otvorena i za Evropu – ali uz uslov da se evropski lideri ponašaju „ljubazno, bez neokolonijalne nadmenosti, na osnovama ravnopravnosti, uzajamnog poštovanja i balansa interesa“.
Istorijski Zapad je pokušao da se samoizoluje od Rusije, ali savremeni svijet nije ograničen na zapadnu manjinu. Rusija nastavlja da jača svoje međunarodne veze, istakao je Lavrov.
„Ako je ‘istorijski Zapad’ odlučio da se od nekoga ogradi, to se onda zove samoizolacija. I ni tu njihovi redovi nijesu čvrsti: predsjednik Vladimir Putin je ove godine imao susrete sa liderima Sjedinjenih Država, Mađarske, Slovačke i Srbije“, podvukao je Lavrov.
Jasno je i to da se savremeni svijet više ne svodi na zapadnu manjinu. Ta vremena su prošla sa dolaskom multipolarnosti.
„Naši odnosi sa državama Globalnog juga i Istoka, koje obuhvataju više od 85% stanovništva Zemlje, nastavljaju da se šire“, poručio je šef ruske države.
Lavrov je podsjetio da je u septembru održana državna posjeta predsjednika Rusije Kini, a da je samo u posljednjih nekoliko mjeseci Putin učestvovao na samitima ŠOS-a, BRIKS-a, ZND-a, Rusija–Centralna Azija, dok su visoke ruske delegacije prisustvovale samitima APEK-a i ASEAN-a, a sada se pripremaju za samit G20.
„Redovno se održavaju samiti i ministarski susreti Rusija–Afrika i Rusija–Savet za saradnju arapskih država Persijskog zaliva“, dodao je on.
Šef ruske države je poručio da se zemlje Svjetske većine rukovode svojim suštinskim nacionalnim interesima, a ne direktivama bivših kolonijalnih metropola.
„Naši arapski prijatelji cijene konstruktivno učešće Rusije u naporima za rješavanje regionalnih konflikata na Bliskom istoku. Sadašnje rasprave u UN o palestinskom pitanju potvrđuju potrebu za uključivanjem potencijala svih uticajnih spoljnih igrača, jer bez toga ništa trajno neće biti postignuto – u najboljem slučaju, sve će se svesti na svečane ceremonije“, istakao je on.
I po mnogim drugim međunarodnim pitanjima stavovi Rusije sa bliskoistočnim prijateljima se poklapaju ili su veoma bliski, što omogućava uspješno djelovanje u UN i na drugim multilateralnim forumima.
O saradnji s Kinom
Ministar je poručio da rusko-kineski odnosi ne poznaju kategorije „vođa“ i „pratilaca“ i istakao da su oni ravnopravni, zasnovani na povjerenju i uzajamnoj podršci.
„Što se tiče odnosa između Rusije i Kine – to nije savez u tradicionalnom smislu, već efikasniji i napredniji oblik saradnje. Naša saradnja nema blokovski karakter i nije usmjerena protiv trećih zemalja. Kategorije ‘vođa’ i ‘pratilac’, tipične za saveze nastale u vrijeme Hladnog rata, ovdje nijesu primjenljive. Zato je neumjesno govoriti o bilo kakvom ‘disbalansu’“, istakao je ministar spoljnih poslova Ruske Federacije.
Prema riječima Lavrova, „ravnopravne i samodovoljne veze između Moskve i Pekinga se grade na osnovu međusobnog povjerenja i podrške, na vjekovnim tradicijama dobrosusjedstva“.
„Čvrsto se pridržavamo načela nemešanja u unutrašnje poslove. Rusko-kineska trgovinska, investiciona i tehnološka saradnja donosi stvarne praktične rezultate za obje zemlje, doprinosi stabilnom i održivom rastu naših ekonomija i povećanju blagostanja građana“, dodao je on.
Šef ruske diplomatije je naglasio da tesna saradnja između oružanih snaga Rusije i Kine „obezbjeđuje važnu međusobnu dopunu, pomaže našim zemljama da brane svoje nacionalne interese u oblasti globalne bezbjednosti i strateške stabilnosti, kao i da se efikasno suprotstave tradicionalnim i novim izazovima i prijetnjama“.
„Mi ne ‘promovišemo’ multipolarni svjetski poredak – on se objektivno formira, ne putem osvajanja, porobljavanja, ugnjetavanja i eksploatacije, kao što su kolonizatori gradili svoj ‘poredak’ (a potom i kapitalizam), već putem saradnje, uvažavanja interesa jedni drugih i racionalne raspodjele rada na osnovu udruživanja komparativnih prednosti zemalja i integracionih struktura“, naglasio je Lavrov.
O odnosima s Italijom
Prema ocjeni šefa ruske diplomatije, Italija je, suprotno sopstvenim nacionalnim interesima, „iznenađujuće lako pristala na agresivnu liniju protiv Rusije“. Značajnih promjena u tom pristupu, kako navodi, zasad nema. Rim nastavlja da pruža „sveobuhvatnu podršku kijevskim neonacistima“.
„Za Rusiju ne postoje neprijateljski narodi, već samo neprijateljske vlade. A sadašnja vlada u Rimu upravo je takva, pa su odnosi dvije zemlje u najtežoj krizi od Drugog svjetskog rata“, naglasio je Lavrov.
On je dodao da je ravnopravna i obostrano korisna saradnja u interesu i ruskog i italijanskog naroda.
„Posavjetovao sam italijanskog ambasadora u Moskvi da javi kada Rim bude spreman da obnovi dijalog. Ako se u Italiji pojavi volja za razgovor na temelju uzajamnog poštovanja i ravnopravnosti, Rusija je uvijek spremna da sasluša“, poručio je šef ruske diplomatije.
Šef ruske diplomatije je takođe ukazao na zapanjujuću težnju Rima da prekine sve kulturne i društvene veze.
„Italijanske vlasti otkazuju nastupe istaknutih ruskih dirigenata i operskih pjevača, već nekoliko godina ne dozvoljavaju održavanje Veronskog dijaloga o evroazijskoj saradnji, koji je upravo u Italiji nastao. To uopšte ne liči na Italijane – narod otvoren za umjetnost i ljudsku komunikaciju“, zaključio je on.
