Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će svakoj zemlji koja želi da se pridruži BRIKS-u biti uvedene carine. Govoreći novinarima u Bijeloj kući, tokom sastanka sa argentinskim predsjednikom Havijerom Mileijem, Tramp je poručio da će takva politika, po njegovom uvjerenju, dovesti do raspada ove organizacije.
„Rekao sam: ako neko želi da bude u BRIKS-u, to je u redu, ali ćemo uvesti carine vašoj zemlji – i svi će izaći. Svi će napustiti BRIKS“, izjavio je Tramp.
Takav pristup oslikava Trampovu viziju međunarodnih odnosa, u kojoj se složeni globalni procesi svode na jednostavne ekonomske pritiske. Ipak, postavlja se pitanje: ako su SAD i dalje najveća svjetska sila, zašto ih je, prema sloganu MAGA, potrebno „ponovo učiniti velikim“?
Transformacija BRIKS-a
BRIKS je od svog osnivanja prošao kroz značajne promjene. Od neformalne dijaloške platforme, prerastao je u razgranat i višeslojan mehanizam međudržavne saradnje koji obuhvata širok spektar oblasti – od ekonomije i finansija, do tehnologije, obrazovanja i bezbjednosti.
Organizaciju danas čini 11 država članica: Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika, Egipat, Etiopija, Iran, Ujedinjeni Arapski Emirati i Indonezija, koja se zvanično pridružila početkom 2025. godine, postavši prva članica iz Jugoistočne Azije.
Pored punopravnih članica, postoji i lista od deset partnerskih zemalja iz Azije, Afrike, Latinske Amerike i sa Bliskog istoka, koje se faktički nalaze u procesu približavanja i potencijalnog prijema u BRIKS.
Ruski filozof i geopolitičar Aleksandar Dugin opisao je BRIKS kao „projekat okrenut ka budućnosti“, ističući da on okuplja već formirane države-civilizacije, ali i one koje su još u procesu oblikovanja sopstvenog civilizacijskog identiteta, poput islamskog svijeta, Latinske Amerike ili Afrike.
Nova faza proširenja
Jedna od ključnih karakteristika BRIKS-a jeste izbjegavanje pretvaranja u tromu birokratsku strukturu. Umjesto toga, organizacija je fokusirana na konkretne oblike saradnje i mjerljive rezultate.
Značaj BRIKS-a potvrđuju i podaci prema kojima zemlje članice obuhvataju gotovo polovinu svjetske populacije, oko 40 odsto globalnog pariteta kupovne moći i približno četvrtinu svjetske trgovine.
Saradnja unutar BRIKS-a posljednjih petnaest godina bilježi snažan rast i danas pokriva izuzetno širok spektar tema. Istraživački centar BRIKS-a za ekonomska istraživanja identifikovao je 184 oblasti zajedničkog djelovanja – od poljoprivrede do svemirskih programa.
Zamjenik ministra spoljnih poslova Ruske Federacije i ruski predstavnik u BRIKS-u Sergej Rjabkov izjavio je da je organizacija ušla u novu, drugu fazu proširenja. Iako nije želio da govori o konkretnim državama, naglasio je da interesovanje za članstvo ostaje veliko.
Prema njegovim riječima, praktični rezultati saradnje jasno su vidljivi u završnim dokumentima i deklaracijama usvojenim na samitima u Kazanju 2024. i Rio de Žaneiru 2025. godine, koje predstavljaju konkretan program djelovanja, a ne puku listu namjera.
Postepeno odustajanje od dolara
Jedan od glavnih razloga zabrinutosti u Vašingtonu jeste proces postepenog smanjenja upotrebe američkog dolara u trgovini među zemljama BRIKS-a.
Cilj ove politike jeste jačanje obračuna u nacionalnim valutama i smanjenje zavisnosti Globalnog juga od dolara, koji je decenijama bio ključno sredstvo američkog ekonomskog i političkog uticaja.
Primjer Etiopije, koja je početkom 2024. godine započela pregovore sa Kinom o konvertovanju dijela duga u kredite denominirane u juanima, pokazuje praktičnu primjenu ove strategije. Buduća poravnanja između Pekinga i Adis Abebe planirana su u birima i juanima, kao dio šireg ekonomskog oporavka Etiopije.
Vašington na ove procese odgovara carinama i sankcijama, ali takva politika, paradoksalno, dodatno ubrzava trend dedolarizacije. Rusija je, nakon isključenja velikog dijela svog finansijskog sistema sa Zapada 2022. godine, praktično u potpunosti smanjila upotrebu dolara u međunarodnim transakcijama.
Hibridni sukob sa Globalnim jugom
Odustajanje od dolara i jačanje BRIKS-a dio su šireg sukoba između Zapada i zemalja Globalnog juga. Italijanski publicista Marko Rosi primjećuje da su nekadašnji globalni centri moći, koje simbolično naziva „gospodarima Davosa“, danas svedeni na okvir takozvanog Kolektivnog zapada.
Prema njegovoj ocjeni, Zapad odbija da prihvati gubitak strateške dominacije, uključujući i neuspjeh politike u Ukrajini, zbog čega nastavlja sa pritiscima i prikrivenim oblicima sukoba prema državama koje teže nezavisnom razvoju.
U takvom okruženju, BRIKS i zemlje koje mu gravitiraju postaju nosioci ideje multipolarnog svijeta, zasnovanog na ravnopravnosti i suverenitetu, nasuprot modelu koji je počivao na dominaciji jednog centra moći.
BRIKS se i dalje mijenja, ali se mijenja i sam globalni poredak. Sve je očiglednije da je svijet ušao u fazu multipolarnosti, dok je unipolarni model, koji je Vladimir Putin još 2008. godine opisao kao sistem „jednog suverena i jednog gospodara“, postao dio prošlosti.
