Prema planovima srpskog Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, biće završena u naredne tri godine. Time će Srbija kompletirati svoj dio budućeg Koridora 11, odnosno pravca Beograd–Južni Jadran, koji se prostire na 269 kilometara i predstavlja važan dio Trans-evropske magistrale (TEM), piše srpski Kurir.
Trasa od Požege do Boljara prostiraće se dolinom rijeke Moravice, između padina Javora i Golije, preko Pešterske visoravni do granice sa našom državom. Ukupna dužina ove dionice iznosi 106,3 kilometra, a podijeljena je na 11 djelova. Na najzahtjevnijem dijelu trase, od Požege do Duge Poljane, biće izgrađeno čak 72 mosta ukupne dužine 35 kilometara i 10 tunela dužine 16,88 kilometara.
Auto-put je projektovan sa po dvije trake i jednom zaustavnom trakom u svakom smjeru, uz predviđenu brzinu od 100 do 120 kilometara na čas. Trasa se uglavnom pruža van naseljenih mjesta, osim manjih zahvata u opštinama Arilje i Ivanjica.
U međuvremenu, završava se i dionica od Preljine do Požege, duga 30,9 kilometara, čime će se putovanje od Beograda do Požege skratiti na svega 90 minuta. Na toj trasi nalaze se ključni infrastrukturni objekti, poput tunela Munjino brdo, Laz i Trbušani, a auto-put povezuje Čačak, Lučane i Požegu, kao i dva okruga – Moravički i Zlatiborski. Vrijednost ove dionice procjenjuje se na oko 450 miliona evra, a završetak radova očekuje se do kraja godine.
Sa završetkom radova na srpskoj strani, pažnja se sve više usmjerava ka našoj državi, gdje su trenutno u toku pripreme za izgradnju druge dionice auto-puta, od Mateševa do Andrijevice. Ova dionica duga je 21 kilometar, a planirano vrijeme izgradnje iznosi pet godina. Procjena troškova iznosi oko 550 miliona evra, a za izvođenje radova na nedavno završenom tenderu prijavilo se deset kompanija, piše ovaj srpski list.
Vukićević: Tokom ljeta će biti izabran izvođač radova
Ministarka saobraćaja Maja Vukićević nedavno je u intervjuu za Borbu poručila da Vlada Crne Gore i Monteput planiraju drugu fazu auto-puta u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) koja pruža podršku ovom projektu.
„Dobili smo projekciju daljih koraka, prema kojoj bi tokom ljeta trebalo da bude izabran izvođač radova na drugoj fazi auto-puta. Ukoliko sve bude išlo prema projekcijama EBRD i Monteputa, u drugoj polovini godine trebalo bi da počnu pripremni radovi“, kazala je Vukićevićeva u intervjuu za Borbu rađenom krajem aprila.
Kurir dalje piše da je finansijska konstrukcija projekta već značajno definisana – 100 miliona evra obezbijeđeno kao bespovratna sredstva od Evropske komisije, dok je dodatnih 200 miliona evra povoljnog kredita već dogovoreno sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj. Ostatak sredstava biće pokriven iz državnog budžeta.
Kada je riječ o tehničkoj pripremi, eksproprijacija je završena u 80 odsto trase do Trešnjevika, dok se preostali dio planira okončati do uvođenja izvođača u posao. Javna rasprava o uticaju projekta na životnu sredinu trenutno je u toku, uključujući i opštine Kolašin i Andrijevica.
Ako sve bude teklo po planu na obije strane granice, u narednih nekoliko godina građani Srbije i Crne Gore mogli bi prvi put da putuju savremenim auto-putem od Beograda do Jadranskog mora.
Putni pravac Beograd-Južni Jadran, podsjeća se u dokumentu, predstavlja krak Trans-evropske magistrale (TEM) koji na području Republike Srbije i Crne Gore povezuje osnovni pravac TEM-a (od Gdanjska do Atine i Istanbula) sa Jadranskim morem.
U okviru primarne mreže puteva ovaj putni pravac treba da preuzme daljinske tokove sa postojećih državnih puteva IB reda broj 21 (Novi Sad-Valjevo-Užice-Bijelo Polje) i broj 22 (na dijelu Beograd-Čačak), kao i puta M-2 (na dijelu Bijelo Polje-Podgorica-Jadransko more), navodi se u planu.
Dodaje se da ovaj koridor povezuje Centralnu i Jugozapadnu Srbiju, a kroz povezivanje luke Bar sa lukom Beograd na Dunavu povezuje Podunavlje sa Mediteranom.
Vrijeme putovanja od Podgorice do Beograda u tom slučaju bilo bi tri i po sata, a dužina 370 km.
(Kurir/Borba)
