Piše: Radko Garčević
Crna Gora danas obilježava 30 godina od proglašenja za ekološku državu. Na današnji dan 1991. godine na Žabljaku je usvojena Deklaracija o ekološkoj državi, čime je Crna Gora postala prva ekološka republika na svijetu. Da je Crna Gora ekološka država zapisano je i u Ustavu u kojem je jasno definisano strateško opredeljenje zemlje da usvaja i primjenjuje najviše standarde i norme iz oblasti zaštite životne sredine, očuvanja prirode i ekonomskog razvoja na principima ekološki održivog sistema.
Nacionalni parkovi su predjeli posebne ljepote i značajnih i rijetkih prirodnih pojava. Oni čine ekološku i geografsku cjelinu koja se posebnim zakonom izdvaja i štiti. Prostori nacionalnih parkova Durmitora, Biogradske gore, Skadarskog jezera, Lovćena i Prokletija čine 7,7% teritorije Crne Gore.
Svaki nacionalni park karakteriše specifična prirodna i kulturna baština. Zahvaljujući svojim vrijednostima, nacionalni parkovi imaju ne samo nacionalni već i međunarodni značaj.
Tako se nacionalni park Durmitor sa kanjonom rijeke Tare, od 1980. godine, nalazi na UNESCO-voj Listi svjetske prirodne baštine. Rijeka Tara ima status Rezervata biosfere (MAB) od 1977. godine. Nacionalni park Skadarsko jezero ima status Značajnog ornitološkog područja (IBA) od 1989. godine, a 1995. godine je upisan na Svjetsku listu močvara od međunarodnog značaja (RAMSAR).
Biogradska gora sa svojom površinom od 5650 ha u parku koji ima 26 biljnih zajednica sa oko 2.000 vrsta i podvrsta predstavlja pravi dragulj ne samo Crne Gore nego i Svijeta . Na lokalitetu Biogradska gora do sada je evidentirano j više od 200 vrsta ptica, među kojima i orao krstaš. Faunu čine jeleni, srne, divokoze, vukovi, divlje svinje, lisice, zečevi, a prostor NP je stanište za više od 350 vrsta insekata, Beogradska gora je prvi zaštićeni objekat prirode na prostoru Evrope, a drugi u svijetu nakon Jeloustonskog parka Međutim DPS skakavci bolje reći glodari nisu marili za taj dragulj nego su ga I te kako “ukrasili” nelegalnim objektima, sa Crnogorskom obalom je isti slučaj, crnogorska obala koja je pa možemo slobodno reći potpuno devastirana divljom gradnjom, gotovo svi vitalni ekosistemi su ugroženi, šume su pod koncesijama. Pljevlja su aposlutni rekorder u probijanju granica aerozagađenja i kao takva postala su najzagađeniji grad u Evropi, dok je Lim od najčistije rijeke postao kanal za otpad.
Dio slike današnje ekološke države Crne Gore su i pretvaranje plodnog zemljišta u građevinsko, nemilosrdna eksploatacija šljunka i pijeska iz rijeka, dok sa divljim deponijama i smetlištima duž magistrale je ono sa čim dočekujemo strance koji se odluče da posjete Crnu Goru.
Koliko je Crna Gora danas zaista ekološka ? I bez ekologa nije teško zaključiti da je podaleko od toga ako se prokrstari njenom teritorijom.
