Evropska komisija je prošle nedjelje predložila postepenu zabranu uvoza ruskih energenata, uključujući i gas, do 2027. godine. Mađarska i Slovačka traže da se ta odredba izbaci iz 18. paketa sankcija, u suprotnom će blokirati njegovo usvajanje. Dok Evropa razmatra zabranu ruskog gasa, Srbija razmišlja o proširenju kapaciteta otvaranjem još jednog skladišta u Tilvi, nedaleko od Beograda.
Pregovori sa ruskom stranom o novom gasnom aranžmanu još traju, ali će on, kako kaže direktor „Srbijagasa“ Dušan Bajatović, biti potpisan do 20. septembra.
Što se tiče Srbije, moguća zabrana se neće odnositi direktno, ali problem je u zahtjevu EU za otvaranje tržišta.
„Ako ‘Srbijagas’ više nije garantni snabdjevač već jedan od aktera, možemo dobiti špekulativno tržište, manjak gasa i neugovoreno snabdijevanje“, upozorava Bajatović.
Ugovor sa Rusijom treba da obuhvati zaštitu od takvih scenarija, ali i da omogući stabilnost snabdijevanja u narednoj deceniji.
„Nije problem u tome šta treba da potpišemo, već u tome što postoje pravni i finansijski rizici — od mogućih sankcija, do troškova tranzita i isporuke. Do 20. septembra biće potpisan, ali moramo da sačekamo da vidimo kako ćemo da otvorimo tržište, a da zadržimo kontrolu“, objasnio je Dušan Bajatović.
On upozorava da bi otvaranje gasnog tržišta, kako zahtijeva Brisel, moglo dovesti do toga da „Srbijagas“ više ne bude garant snabdijevanja.
Preventivni plan snabdijevanja
Vlada Srbije usvojila je ovog mjeseca preventivni plan snabdijevanja gasom koji, kako objašnjava Bajatović, predstavlja standardnu godišnju mjeru.
„Takav dokument sumira šta imate u zemlji – šta proizvodite, šta treba da uvozite, kakve su vam rezerve. Ako nema gasa, treba da bude mazut za elektrane“, naveo je u razgovoru za RTS Dušan Bajatović.
Ključnu ulogu u realizaciji tog plana ima „Srbijagas“, a direktor tog preduzeća kaže da se planira osnivanje novog nacionalnog skladišta u Tilvi, u okolini Beograda.
„Mi ćemo to projektovati na 350 do 500 miliona evra, jer skladište mora biti i komercijalno – da se puni i prazni. To bi, uz Banatski dvor, stvarno obezbijedilo energetsku sigurnost kada je u pitanju gas“, naglašava Bajatović.
Na evropskom nivou, u toku su pripreme za nova pravila o skladištenju, sa ciljem popunjenosti od 90 odsto između 1. oktobra i 1. decembra. Bajatović kaže da je trenutno popunjenost skladišta na nivou EU i da iznosi oko 55,7 odsto.
Evropa trenutno uvozi 91 milijardu kubika gasa iz Norveške, 56 iz Rusije i 45 iz SAD.
„Amerikanci su na vrhuncu, ne mogu da isporuče više. Ako se usvoji zabrana za ruski gas, javiće se manjak i povećanje cijene. To je suština“, ističe direktor „Srbijagasa“.
Sankcije NIS-u
Kada su u pitanju američke sankcije Naftnoj industriji Srbije, direktor „Srbijagasa“ je rekao da očekuje da će one biti odložene, vjerovatno na dva do tri mjeseca.
„Ako se riješe pitanja unutar NIS-a, možemo tražiti delistiranje, odnosno da se te sankcije skinu. Bez NIS-a ne možemo da snabdijevamo tržište, ako NIS ne radi – smanjiće se ponuda i povećaće cijene“, rekao je u razgovoru za RTS direktor „Srbijagasa“ Dušan Bajatović.
(RT Balkan)
