Vranje – U prepunoj sali vranjanskog pozorišta koje nosi ime znamenitog Vranjanca održana je svečana akademija kojom je obilježena 150. godišnjica od rođenja književnika Borisava Stankovića (1876–1927).
– Kroz svoj književni opus, ostavio nam je sliku jednog vremena, iskustva ljudi koji su na našem tlu vekovima živjeli i umirali „ranjavi i željni”, sa osjećanjem da su samo za „žal i za muku zdadeni”, kako je sam isticao. Žudio je za starim, minulim vremenima i njihovim vrijednostima, žaleći za staležom koji propada, koji polako nestaje. Iako je veći dio svog života proveo daleko od svog zavičaja, Vranje je zauvek ostalo mjesto kojem se Bora u mislima i pričama iznova vraćao. Živeći na istorijskom prelomu, uspio je da oživi duh starog Vranja – njegove ljude, atmosferu i običaje. Inspiraciju za svoje najznačajnije likove pronašao je upravo ovdje, u svojoj maloj varoši na jugu Srbije, u životima ljudi sa kojima je odrastao. Vranje je za njega svijet u kojem su sabrane sve radosti i tuge ljudskog života, svijet u kome sve počinje i završava se – rekao je u svom obraćanju prisutnima gradonačelnik Vranja Slobodan Milenković.
On je naglasio da „Borino vrijeme nije prošlo, već da ono iznova dolazi svakim novim čitanjem”.
– Dok god je Vranja i Vranjanaca, živeće i njegovo zaveštanje. Da čuvamo i baštinimo tradiciju. Jer, kako je neko jednom rekao, „rodni kraj nije samo mjesto, to je naš identitet, naša prošlost i naš jezik”. A sve to Bora je sačuvao u svojim djelima i na tome smo mu neizmjerno zahvalni. Zato, danas, dok slavimo 150 godina od njegovog rođenja, poručujemo: dok živi Vranje, živeće i Bora Stanković – dodao je.
Dejan Savić, savjetnik predsjednika Republike za kulturu, naglasio je da Vranje obilježava jubilej posvećen jednom od najznačajnijih stvaralaca u bogatoj istoriji srpske kulture. On je potom prisutnima pročitao pozdravne riječi predsjednika Republike Srbije, Aleksandra Vučića, pod čijim pokroviteljstvom se obilježava ovaj kulturni jubilej, ne samo u Vranju već i u Srbiji.
„Književnik Borisav Stanković bio je umjetnik pisane riječi, koji je na najljepši način, autentično, na lokalnom dijalektu opisivao ljude i običaje juga Srbije, utkane u vanvremenske teme ljubavi, zavisti, izdaje života i smrti. U svom opusu nikada nije napustio svoj zavičaj, ostavivši o njemu najvažnija svjedočanstva ispisana vrhunskim književnim jezikom i umjetnošću koja prelazi granice Srbije. Njegova ’Koštana’ i ’Nečista krv’, kao i čitav niz drugih romana i pripovjedaka, danas su neizostavan dio repertoara svakog pozorišta u regionu, lektire i istorijskih čitanki. Pozdravljam inicijativu Grada Vranja da se ovako značajan jubilej obilježi na dostojan način”, stoji u pismu predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića.
Na akademiji je govorio i doktor Robert Hodel, slavista, komparatista i prevodilac iz Njemačke. On je jedan od najaktuelnijih tumača djela pisca Stankovića u Evropi. Hodel je nedavno objavio i opsežnu studiju koja se bavi novim pogledom na stvaralaštvo ovog književnika.
– Prošlo je 150 godina od kada je Bora Stanković rođen u Donjoj mahali, a njegovo stvaralaštvo je aktuelnije nego ikada. Stanković je buntovnik i kao pisac i kao čovjek. On je autohton, svojeglav i ne liči ni na jednog drugog pisca. Ono što Stankovića čini aktuelnim nema direktne veze sa svjetskim zbivanjima, ali ima veze sa ljudskošću. Mogu proći i sledećih 150 godina, a mi ćemo još uvijek Stankovića čitati kao i danas sa velikom pažnjom i znatiželjom – rekao je između ostalog Hodel.
U umjetničkom programu nastupili su baletski umjetnici, interpretatorka izvorne narodne muzike iz Vranja Ivana Tasić, glumac Rade Ćosić i hor Muzičke škole „Stevan Mokranjac”. Do kraja godine u Vranju će u slavu književnika i njegovog djela biti organizovano više kulturnih manifestacija u znaku obilježavanja 150 godina od njegovog rođenja.
Ministar Selaković otvorio izložbu „Tragom ljudske duše”
U Kamernoj sali Pozorišta „Bora Stanković” otvorena je izložba pod nazivom „Tragom ljudske duše”, kojom počinje niz događaja povodom obilježavanja 150 godina od rođenja Borisava Bore Stankovića.
Izložbu je otvorio ministar kulture Nikola Selaković, naglašavajući da je Vranje mnogo više od mjesta rođenja Bore Stankovića, da je to „prostor njegove nepresušne inspiracije, njegovog duha i prepoznatljivog jezika”. Prema njegovim riječima, Bora je bio pisac života, ali ne kao hroničar zbivanja, već kao umjetnik koji književnim djelima zadire u skrivene slojeve ljudske duše i duboku podsvijest, a „njegovo stvaralaštvo je univerzalna drama ljudskog srca razapetog između onog što jeste i onoga što bi moglo biti”.
– Možete li zamisliti srpsku književnost bez Bore Stankovića? Ne bi to bio samo nedostatak svjedočanstva o Vranju i danima otomanskog ropstva na izmaku. Bio bi to, mogu slobodno reći, nedostatak jedne velike univerzalne književnosti. Neka nam njegovo djelo bude putokaz da čuvamo snagu riječi i ljepotu našeg jezika, da čuvamo kapiju srpskog juga, jer čuvajući Stankovića, u stvari čuvamo svoju kulturu i čuvamo sebe – rekao je ministar Selaković.
Riječ je o postavci koja obuhvata zapise, fotografije i dokumenta koja do sada nisu predstavljena javnosti, a dio je bogate arhive porodice Simonović iz Vranja. Obraćajući se prisutnima, autor izložbe Tomislav Simonović rekao je da je izložba pokušaj da se nasluti „čovjek, raspet između želje i zabrane, tradicije i nemira, ljubavi i bola”.
– Izložba je osmišljena kao put kroz život i stvaralaštvo Bore Stankovića, od školovanja, preko teških ratnih godina, internacije i povratka u Beograd. Kroz dokumenta koja svjedoče o njegovoj borbi za egzistenciju, kroz molbe, obraćanja institucijama i rješenja koja su stizala sporo ili nikako, pa sve do pozorišnog života. Kroz plakate, fotografije i trajanje njegovog djela na sceni, ova izložba je čin sjećanja, ali i čin vraćanja. Vraćanja vrijednostima koje traju – rekao je Simonović. Izložba je za posjetioce otvorena do 8. aprila u vremenu od 10 do 18 časova.
Za rekonstrukciju „Haremluka” 65 miliona dinara
Tokom svoje posjete Vranju ministar kulture Nikola Selaković potpisao je sa gradonačelnikom Vranja ugovor o sufinansiranju radova na rekonstrukciji zgrade „Haremluka”.
– Najprije smo postigli da obnovu ovog objekta u okviru kompleksa Pašin konak predstavimo Vladi projektom od nacionalnog značaja. To nam je pomoglo da za ove namjene obezbijedimo, pred sam kraj prošle godine, sredstva u iznosu od 10 miliona dinara. Vrednost današnjeg potpisanog ugovora je 65 miliona, a ostatak sredstava biće obezbijeđen iz budžeta grada Vranja. Cilj nam je da u obnovljenom Haremluku upriličimo stalnu postavku Narodnog muzeja u Vranju – naglasio je Selaković.
Cilj cijelog projekta je da Narodni muzej u Vranju, sa ovom novom stalnom postavkom, bude otvoren prije velike specijalizovane svjetske izložbe Ekspo 2027. godine.
(POLITIKA)
