Nije kralj Nikola taj koji stvara razdor u crnogorskom društvu; radi se o modernizaciji starog sukoba u kome su preci Mila Đukanovića bili na suprotnoj strani od njega. Potom su, tokom raspada Jugoslavije promijenili stavove, koji su radikalno drugačiji od Nikolinih stavova, ali su i nezamislivo daleko od stavova njihovih političkih i bioloških predaka.
Ovako istoričar Čedomir Antić objašnjava nova politička previranja u Crnoj Gori koja su kulminirala incidentom od 2. marta, kada su ekstremni crnogorski nacionalisti očerupali i na polje bacili vijenac koji je na grob kralja Nikole Petrovića, povodom stogodišnjice smrti, položio crnogorski premijer Zdravko Krivokapić.
Nije kralj Nikola taj koji dijeli Crnu Goru
„Sama ideja da je pitanje o boji zastave na vijencu političko pitanje je duboko fašisoidna. Zašto? Prije svega, zato što trećinu stanovništva Crne Gore čine Srbi. Drugo, zato što je zastava Crne Gore u vrijeme knjaza i kralja Nikole, u vrijeme nezavisne Crne Gore, socijalističke Crne Gore, republike Crne Gore, sve do 2004. bila trobojka. Mislim da kralj Nikola ne svađa građane Crne Gore“, decidan je Antić.
Za vrijeme svoje vladavine, kralj Nikola pokušavao je da uspostavi stabilnu dinastiju koja bi bila otporna na sve vrste izazova i osjećao se Srbinom, dodaje naš sagovornik. Međutim, on je, zbog sopstvenih i interesa svoje dinastije, bio spreman da usporava istorijske procese – procese narodnog ujedinjenja, koji su bili prirodni za Evropu tog vremena.
„Sada smo došli do toga da kralj Nikola služi kao paradigma jednoj grupi političkih patuljaka, koji nemaju podršku ni dvadeset posto građana Crne Gore u njihovoj težnji da ugase pravoslavlje u Crnoj Gori, da stvore karikaturu od države i nacije i da sebi i svojoj političkoj patuljastosti potčine sve ono veliko što je Crna Gora činila i sebi, i srpstvu i slovenstvu. To je, naravno, njihovo pravo, ali samo do mjere dok ne ugrožavaju druge“, izričit je Antić.
