U današnjem svijetu i komplikovanim međunarodnim odnosima, u kojem ne postoji jedna ili dvije super sile koje diktiraju društvenu dinamiku i procese, opet kao 1950tih godina izraz ‘’nesvrstani’’ dobija na aktuelnosti.
OSNIVANJE POKRETA
Indijski premijer Džavaharlal Nehru tokom svog govora 1954. u Kolombu, najvećem gradu južnoazijske države Šri Lanke, bio je prvi koji je pomenuo ovaj pojam i postavio pet principa koji su kasnije postali i temelj Pokreta nesvrstanih: uzajamno poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta, uzajamno nenapadanje, jednakost i uzajamna korist i miroljubiva koegzistencija.
Ideja vodilja je bila da se stvori alternativa za one zemlje koje ne žele da budu dio jednog bloka, od tadašnja dva koja su podijelila svijet na pola’’: Zapadnog na čelu sa SAD i Istočnog koji je vodio SSSR.
U Beogradu, glavnom gradu tadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije su se septembra 1961. okupili zvaničnici 25 zemalja na prvoj konferenciji Pokreta.
Predsjednik SFRJ Josip Broz bio je inicijator održavanja prve konferencije i jedan je od osnivača Pokreta, a pored njega istaknuto mjesto su zauzeli i već pomenuti indisjki premijer Nehru, egipatski predsjednik Gamal Abdel Naser i predsjednik Indonezije Sukarno.
Dok je buktio Hadni rat, a planeta bila na ivici nuklearnog rata dvije super sile, rodila se ideja o osnivanju Pokreta, koja se sa ove istorijske distance, a posebno u današnjem kontekstu međunarodnih odnosa, mora nazvati velikom i važnom u smislu borbi za nezavisnost brojnih naroda i raskidanja sa surovim kolonijalnim sistemima širom Afrike, Azije, Južne Amerike.
SAMIT U BEOGRADU- 60 GODINA KASNIJE
Među učesnicima Prve konferencije u Beogradu 1961. godine bio je i prvi predsjednik Gane Kvame Nkrumah, koji je sa Titom, Nehruom, Naserom i Sukarnom bio dio petorke idejnih tvoraca nesvrstanih.
U delegaciji Gane koja je boravila na samitu u Beogradu ove godine, kao gost na komemorativnom sastanku, je bila i kćerka tadašnjeg predsjednika Nkrumaha, a u delegaciji Egipta je bio sin Gamala Nasera Abdelhakim Gamal Abdel Naser. Te činjenice dodatno govore u prilog tezi da je ovaj Samit bio reprezentativni skup svjetske diplomatije, i to u naročitim uslovima globalne kovid krize.
Naravno da je aktuelna tzv. ekspertska vlada Crne Gore gotovo bojkotovala ovaj skup poslavši delegaciju koja nije bila na adekvatnom nivou. Niti ministru spoljnjih poslova Raduloviću niti premijeru Krivokapiću nije palo na pamet da bi bilo korisno za Crnu Goru da su posjetili navedeni skup, a bili su pozvani. Crna Gora je mogla da iskoristi mogućnost da se ostvari kontakt sa svih 45 ministara spoljnih poslova regiona i svijeta, ali očigledno to nije bio prioritet aktuelne Vlade Crne Gore kada je na ovakav skup poslala otpravnika poslova.
Sve bivše republike SFR Jugoslavije poslale su za delegate zamjenike ministara spoljnih poslova, a bii je pristan i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
PORUKE SAMITA
Sa samita u Beogradu su poslate pozitivne poruke mira, ravnopravnosti i saradnje.
Delegaciju Venecuele na konferenciji povodom 60. godina Pokreta nesvrstanih je predvodio ministar spoljnih poslova Feliks Ramon Plasensija Gonsales koji je izjavio da za njegovu zemlju Pokret nesvrstanih prije svega znači autonomiju, suverenitet, slobodu i samoopredljenje naroda.
„Pokret je simbol nezavisnosti i slobode i predstavlja otelotvorenje ideje o tome da se nećemo potčiniti nikakvoj i ničijoj stranoj volji i to je ono što je utemeljeno u njegovim principima“, rekao je Gonsales za Tanjug.
Ministarka spoljnih poslova Indije Menakaši Leki poručila je da, ako se ne budu poštovale procedure Pokreta nesvrstanih, neće biti moguće ostvariti napredak. Ministarka spoljnih poslova Indonezije Retno Marsudi poručila je da su izazovi sa kojima se svijet suočavao tokom osnivanja Pokreta nesvrstanih ostali, dodajući da su se možda i umnožili. Marsudi je, na skupu povodom 60 godina od prve konferencije Pokreta nesvrstanih u Beogradu, podsjetila da je jedan od principa tog Pokreta jednakost medju svim državama i nacijama i ukazala da se upravo zbog toga mora zahtijevati da bude omogućen jednak pristup vakcinama protiv koronavirusa. Ministar trgovine i industrije Somalije Khalif Omar izjavio je da od konferencije u Beogradu očekuje da zemlje pošalju poruku mira, rješavanja sporova na miran način i izraze veću i bolju saradnju među državama.
Šef turske diplomatije Mevlut Čavušoglu je prenio pozdrave predsjednika te zemlje, Redžepa Tajipa Erdogana, učesnicima skupa. Naveo je da su važni principi usvojeni u deklaraciji prije 60 godina u Beogradu, te naveo da je pozitivni potencijal te organizacije danas od posebnog značaja imajući u vidu turbulentnu situaciju u svijetu.
Vladimir Putin je u telegramu učesnicima istakao da Pokret nesvrstanih ima veoma važnu ulogu u međunarodnim odnosima, da dosledno insistira na principu ravnopravnosti država, uvažavanju suvereniteta i zakonitih interesa, a takođe se zalaže za konstruktivni multilateralni dijalog strogo u skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija.
Danas, kada je situacija u svijetu sve turbulentnija i kada čovječanstvo mora da se suoči sa narastajućim brojem prijetnji i izazova, pozitivni potencijal Pokreta nesvrstanih je posebno potreban, naveo je predsjednik Rusije. Ukazao je da je važno da se ta autoritativna i reprezentativna organizacija aktivno uključi u rešavanje kriznih situacija, dajući suštinski doprinos kolektivnim naporima za izgradnju demokratičnijeg i stabilnijeg svetskog poretka, jačanjem povjerenja i uzajamnog razumijevanja među članicama međunarodne zajednice, istakao je Putin.
„I dalje pričamo o ovim stvarima. Nejednakosti se šire svijetom. Nekih 70 odsto populacije su obuhvaćene tim nejednakostima“, objasnio je on. Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov kazao je: „Ne smijemo da zaboravimo koncepte UN i poštovanje poretka u svijetu. Moramo izbjegavati dvostruke standarde, moramo se baviti razvojem neokolonijalizovanih zemalja“, kazao je Lavrov, koji je predstavnik Rusije na ovoj sjednici u svojstvu zemlje posmatrača.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je imao mnogo bilateralnih sastanaka kao i drugi predstavnici Vlade Srbije, sklopljeno je više vrlo korisnih sporazuma. Na sastanku sa iračkim ministrom spoljnih poslova dvojica sagovornika su konstatovali da postoji obostrani interes za povećanjem ekonomske saradnje i trgovinske razmjene, izrazivši nadu da će uskoro biti zaključen novi Sporazum o ekonomskoj, trgovinskoj i tehničkoj saradnji između Srbije i Iraka, koji će dati podstrek razvoju jačih veza u različitim oblastima, poput poljoprivrede, građevinarstva, zdravstva i farmaceutske industrije.
Predsjednik Vučić je podsjetio na pređašnja iskustva srpsko-iračke saradnje, a ministar Husein je pozvao srpske kompanije da učestvuju u ponovnoj izgradnji iračkih kapaciteta u različitim oblastima i pomognu diversifikaciju ekonomije te zemlje. Na sastanku je zaključeno da je potrebno obnoviti rad Mješovitog komiteta za saradnju i uspostaviti kontakte između predstavnika poslovnog i društvenog života Srbije i Iraka, navodi se u saopštenju.
Ovo je izvjestaj samo sa jednog sastanka kojih je bilo mnogo u dva dana, pa se postavlja pitanje da li je ekspertska Vlada Crne Gore uspavana, nezainteresovana ili je namjerno bojkotovala ovu priliku da prikaže zemlju u boljem svijetlu. Najvjerovatnije se radi o namjeri, jer je upravo za vrijeme drugog dana Samita, opet donešena odluka o produženju suludih sankciji Rusiji, a o štetnosti te odluke samo po našu ekonomiju više ne treba trošiti riječi.
Predsjednik Srbije Vučić je još jednom pokazao da vodi izbalansiranu spoljnu politiku, jedino moguću u današnjim međunarodnim okolnostima, a koja pored toga donosi i ogromne benefite ekonomiji i napretku svih građana.
Organizacijom ovakvog međunarodnog skupa Srbija se značajno pozicionirala na svjetskoj mapi i pokazala da, bez obzira na broj stanovnika i trenutni stepen razvoja, važan je partner svim akterima na međunarodnoj sceni.
POKRET NESVRSTANIH I PETAR LUBARDA
Zgrada u kojoj je samit održan- Palata Saveznog izvršnog vijeća- otvorena je uoči prve konferencije u Beogradu 1961. godine, a krasi je „Put u kosmos“ freska našeg Petra Lubarde, čiji je rad duboko isprepletan sa Nesvrstanima.
„Veze Lubarde i ovog pokreta su višeznačne, iako za neke možda neočekivane, kaže za BBC Ana Panić, koja je zajedno sa Jovanom Nedeljković postavila izložbu „Prometeji novog vijeka“. Umjetnost je bila važan činilac saradnje Jugoslavije i brojnih država koje su tek stekle nezavisnost sredinom 20. veka. Malo je poznato, kaže kustoskinja, da je Lubardina samostalna izložba otvorena samo dva dana prije početka konferencije Nesvrstanih 29. avgusta 1961. u današnjoj galeriji Likovnoj galeriji Kulturnog centra u Beogradu.
„Bilo je jasno da je to reprezentativan događaj, koji je trebalo da predstavi Nesvrstanima Jugoslaviju kao modernu zemlju sa savremenom umetnošću. Lubarda je bio zgodan sa umerenim modernizmom koji ideološki ne smeta nikome, a pokazuje koliko je Jugoslavija samostalna i umetnički – ne podleže ni Istoku ni Zapadu, već traži vlastiti put kao i u politici“, kaže Panić. Umjetnik nije izabran slučajno. On je tad već važio za istaknutog stvaraoca, u periodu 1956-1959. naslikao je i „Buđenje Afrike“, a imao je i brojne narudžbine za državne institucije.
Petar Lubarda je kasnije postao član Savezne komisije za kulturne veze koja je vodila računa čime će se Jugoslavije predstaviti i Zapadu i Istoku i Trećem svetu. „Lubarda je uvek bio tu, prethodno je dobio i atelje, koji je danas Legat Petra Lubarde, gde se uselio pedeset i neke i živeo do smrti. „Možemo reći da je bio državni slikar na neki način“, dodaje kustoskinja.
Pokret nesvrstanih uticaće na karijerni put Lubarde. On dobija poziv od Indije da bude deo i njihove Komisije za kulturne veze. „Odlazi kao njihov gost na putovanje u Indiju kao jedan od prvih evropskih umetnika i izlaže u više gradova Mumbaju, Delhiju i vraća se kao potpuno promijenjen čovek, prema njegovim izjavama.„Pisao je supruzi Veri da je to za njega bilo katarzično iskustvo, da je prevladao neke predrasude prema istoku i zaista menja slikarstvo posle te 1963″, navodi kustoskinja za BBC“.
Ovaj prikaz nam pokazuje kako je nekadašnja država posvjećivala pažnju na koji način ce biti predstavljena u inostranstvu, a znamo kako se to čini danas. Ukoliko su predsjednik Gane i premijer Alžira, ministar spoljnih poslova Rusije, učestvovali na samitu, kao i brojni ministri spoljnjih poslova iz cijelog svijeta, zaista čudi odluka Krivokapićevog kabineta da (praktično) ne prisustvuje. Htjeli mi to ili ne, i Crna Gora je dio nasljeđa Pokreta nesvrstanih i ne bi trebalo da te veze prekidamo i da ih se odričemo, već da ih unapređujemo.
Samit Nesvrstanih u Beogradu je zbog neaktivnosti našeg eksperta ministra Radulovića, umjesto idealne ostao (još jedna) propuštena prilika.
