Indikativno je da je NATO sačekao sa početkom smanjenja svojih trupa u KFOR-u baš kada su takozvane Kosovske bezbjednosne snage dostigle broj pripadnika koji je istovetan sa brojem pripadnika KFOR-a. To implicira da se radi o sinhronizovanim planovima da Priština uspostavi potpunu kontrolu na Kosovu i Metohiji, ocjenjuje general-major Mitar Kovač.
Poslije najave Sjedinjenih Američkih Država da će smanjiti broj svojih vojnika u misiji KFOR na Kosovu i Metohiji, iz NATO-a stiže ista poruka uz cinično obrazloženje da se bezbjednosna situacija na KiM poboljšala, to jest, stabilizovala. General-major u penziji i osnivač Evroazijskog bezbjednosnog foruma, profesor dr Mitar Kovač, na izjavu iz NATO-a takođe cinično odgovara da je bezbjednosna procjena Alijanse nastala upravo na temelju toga što je Srba sve manje na KiM.
„Generalno u Evropi, Amerika preispituje potrebe i baziranje snaga, kao i angažovanje različitih borbenih sistema. Razmatraju koji je to dio snaga koje treba povući sa evropskog prostora i koji je minimalni dio koji treba da ostane. To je u skladu sa njihovom strategijom nacionalne bezbjednosti koja se odnosi i na učešće u multinacionalnim operacijama. Jedna od tačaka gdje se planira racionalizacija i smanjenje snaga jeste Kosovo i Metohija, odnosno lažna NATO država Kosovo. Vjerujem da će oni na tome istrajati. Neće se potpuno isključiti iz snaga KFOR-a, ali gledaće da smanje kontingent“, navodi Kovač.
Naravno, ističe naš sagovornik, bolne su ocjene i procjene mnogih zapadnih političara da se takozvano Kosovo demokratizuje i da ne postoje krupni i značajni bezbjednosni problemi:
„Oni u tom kontekstu ocjenjuju da je smanjenje snaga racionalno rješenje. A naravno, istina je da ni sadašnje snage, kolike jesu, ne obezbjeđuju bezbjednost srpskog stanovništva niti njihov život i rad, posebno u enklavama“, ističe Kovač.
Potpuna okupacija KiM
On ističe da smo svjedoci da pored tog terora albanskih ekstremista, i Kurtijeva vlast vrši teror nad srpskim stanovništvom, optužujući mnoge za različite „zločine“ u vrijeme terorističkih djelatnosti takozvane OVK i u vremenu tih dejstava naših snaga bezbjednosti na eliminisanju terorističkih pripadnika.
„Vrši se pritisak na preostalo srpsko stanovništvo, posebno u manjim enklavama, da napušta prostor Kosova i Metohije. I ovolike snage KFOR-a, i UNMIK i EULEX ne čine ništa da promjene to stanje. Jednostavno, oni nemo posmatraju svakodnevni teror nad Srbima i srpskim institucijama. Poslije progona Srba iz policije i preuzimanja vlasništva nad svim funkcijama države Srbije na KiM, sada se dovršava proces potpune kontrole lažne države svuda gdje žive Srbi“, ocjenjuje sagovornik.
Kovač smatra da bi Srbija trebalo što prije od Savjeta bezbjednosti da traži proporcionalno učešće Srba u institucijama, jer se ta nezajažljiva kontrola Prištine u većinskim srpskim sredinama pretvorila u teror.
„Primjera radi, četiri opštine na sjeveru pokrajine nisu ničim zaštićene, nemaju svoje policajce, Albanci su okupirali tu teritoriju, doveli bezbjednosne snage i učinili sve da se Srbi osjećaju nesigurno. I kad je KFOR bio veći i masovniji, srpski narod nije bio siguran, a pogotovo sada, kada se eliminiše prisustvo većih snaga KFOR-a, njihova uloga će biti protokolarna, a prostor za teror nad srpskim narodom biće sve veći“, kaže Kovač.
Na pitanje koliko se podudara smanjenje pripadnika KFOR-a sa rastom tzv. Kosovskih bezbjednosnih snaga i da li NATO bezbjednosnu situaciju prepušta u ruke Prištini, Kovač kaže:
„Naravno, to je jedinstven i isplaniran zajednički proces koji diktira NATO. Sada snage usmjeravaju prema Ruskoj Federaciji, a našu južnu pokrajinu ustupaju bezbjednosnim snagama i policiji Kosova. To je ta dodatna opasnost koja se nadvija nad srpskim narodom, jer oni će osjetiti mogućnost i potrebu da razvijaju dalji teror u većinski srpskim sredinama, pa i na sjeveru Kosova, da se ponašaju kao okupacione snage i da svako ko se ne povinuje tom njihovom režimu bude ili sudski procesuiran, zatvoren ili da sam pobjegne negdje u inostranstvo, bilo gdje u Evropu, ili da pobjegne u unutrašnjost Srbije kako bi ostao zaštićen od progona“, mišljenja je Kovač.
Zakonski mandat predviđa da KBS (Kosovske bezbjednosne snage) kao aktivnu komponentu ima najviše do 5.000 pripadnika i rezervni sastav od 3.000 pripadnika. KBS trenutno ima oko 2.500 do 3.000 aktivnih vojnika u procesu postepene transformacije. Kovač objašnjava da to znači da snage NATO nakon procjene da je bezbjednosna situacija na KiM stabilna, na osnovu čega je donijeta odluka o optimizaciji misije i smanjenju brojnog stanja na 3.000 do 3.500 vojnika, faktički postaju manje od bezbjednosnih snaga Prištine.
KFOR postepeno prenosi svoja ovlašćenja zaštite vjerske i kulturne baštine na Policiju Republike Kosovo i Kosovske bezbjednosne snage, što međutim nije u skladu s Rezolucijom 1244 koja
