Analiza poslovanja državnih kompanija: Krizni Institut, „Plantaže“ i željeznice. “To Montenegro” konačno u plusu

Većina državnih kompanija lani je bolje poslovala nego prethodnih godina. Neto profiti su značajno povećani, predvođeni državnim elektroenergetskim kompanijama, hronični gubitaši, poput Instituta Igalo i “Plantaža”, smanjili su minuse, iako se i dalje nalaze u ozbiljnim problemima. Državni nacionalni avio-prevoznik “To Montenegro” je konačno prešao iz minusa u plus.

To pokazuju finansijski bilansi kompanija za prošlu godinu, dok će jasnija slika biti kada se u naredna dva do tri mjeseca objave i revizorski izvještaji.

Energetika postaje nosilac razvoja

Četiri najveće državne elektroenergetske kompanije – Elektroprivreda (EPCG), Rudnik uglja, Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) i Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS), lani su ostvarile zajednički neto profit od 105 miliona eura, dok je njihova akumulirana dobit oko 250 miliona eura.

EPCG još nije objavila finansijske iskaze već su saopštili da su imali neto dobit od 52,4 miliona eura. Zbog toga nema preciznog podatka o akumuliranoj dobiti te kompanije na kraju godine, ali se iz devetomjesečnog izvještaja vidi da je na kraju septembra prošle godine ona iznosila 125 miliona eura.

Najveća državna energetska kompanije je lani ostvarila ovaj rezultat iako je finansirala rekonstrukciju Termoelektrane Pljevlja, kupila imovinu Željezare, kupila solarne panele za novih pet hiljada mini solarnih elektrana na krovovima potrošača i pokrivala gubitke CEDIS-a usljed niskih regulatornih cijena.

EPCG je krajem prošle godine preko takozvanih knjižnjih, poravnala potraživanja od svoje firme CEDIS za isporučenu električnu energiju, čime je umanjila svoj profit, a CEDIS je time prešao iz minusa u plus. Međutim, u konsolidovanom izvještaju, koji obuhvata cijelu EPCG grupu sa zavisnim preduzećima računajući i CEDIS, to će imati neutralan efekat.

Za 2023. godinu CEDIS je povukao zahtjev za povećanje regulatorno dozvoljenog prihoda kroz uvećanje svoje stavke na računu za struju, time je spriječeno poskupljenje, ali i pozitivan rezultat ove kompanije. Prema tadašnjim regulatornim cijenama, CEDIS je struju za pokrivanje tehničkih gubitaka kupovao na berzi po duplo većim cijenama od onih po kojima ih je mogao nadoknaditi od potrošača.

IZ EPCG su saopštili da su u 2023. godini imali neto dobit od 52,4 miliona eura, da su platili porez na dobit od 17,1 milion eura, kao i da bi neto dobit bila značajno veća za tu godinu da su dozvolili povećanje cijena struja i da knjižnim odobrenjima nisu pokrivali gubitak CEDIS-a koji je nastao zbog regulatornih cijena.

“Želimo da podsjetimo da bi ostvarena dobit prije knjižnog odobrenja (datog kako se ne bi povećavala cijena električne energije) i isknjižavanja fakture CEDIS-u iznosila 92.073.373,32 eura”, naveli su tada iz EPCG.

Rudnik uglja je lani ostrvario neto profit od 15,2 miliona eura, šest miliona više nego u 2022. godini, dok je akumulirana dobit te kompanije, računajući i prethodne godine, porasla na 41,2 miliona eura. Rudnik je lani značajno povećao prihode jer je ostvario i izvoz uglja u Srbiju od oko 11 miliona eura.

CGES dobro profitira od kabla

CGES, koji upravlja prenosnom elektroenergetskom mrežom kao i crnogorskim dijelom energetskog kabla za Italiju, lani je imao neto dobit od 35,7 miliona eura, odnosno za oko 15 miliona veću nego godinu ranije. Akumulirana dobit ove većinom državne kompanije na kraju 2023, iznosila je 90 miliona eura. Ova kompanije dio prihoda ostvarila i zbog toga što je u južnom dijelu Italije lani postojao deficit električne energije koji su pokrivali i kupovinom struje na Balkanu, pri tome plaćajući CGES-u naknadu za korišćenje podmorskog kabla.

Kompanija “EPCG Solar gradnja”, zavisna kompanija EPCG, lani je imala gubitak od 2,7 miliona eura, zbog toga što je skoro pola godine bio blokiran tender za nabavku solarnih panela. Ova firma ostvaruje prihode po montiranoj solarnoj elektrani, a kako u dužem periodu EPCG, čija je to obaveze, nije mogao da završi nabavku solarnih panela, imali su troškove za isplatu zarada, ali ne i prihode. Nabavka je normalizovana tek krajem prošle godine, nakon čega je nastavljeno postavljanje solarnih elektrana i normalizovano poslovanje firme.

“EPCG Željezara” još nije objavila finansijske izvještaje za prošlu godinu.

Instutut u blokadi, dugovi preveliki

Institut za medicinsku rehabilitaciju “Simo Milošević” iz Igala lani je smanjio gubitak iz 2022. godine sa 5,3 na 2,8 miliona eura. Međutim, kompanije je u ozbiljnim problemima, krajem prošle godine prekinut je višedecenijski posao o rehabilitaciji korisnika norveškog Fonda zdravstva koji je donosio godišnje oko četvrtine ukupnih prihoda, zbog pravosnažne presude u korist Jugobanke u stečaju od početka decembra blokiran je račun Institutu na iznos od skoro osam miliona eura, radnici već ulaze u četvrti mjesec a da nisu primili zaradu, kompaniji prijeti gubitak sporova vrijednih još oko šest miliona eura zbog tužbi radnika iz prethodnog perioda, objektima i opremi Instituta potrebna su višemilionska ulaganja…

Iz Vlade su najavili podršku od deset miliona eura, koliko bi bila maksimalno moguća a da se ne krše propisi Evropske unije o kontroli državne pomoći, kao i moguću dokapitalizaciju i kupovinu akcija malih akcionara. Međutim, od tih najava prošlo je više od mjesec, a vrijeme polako ističe naročito za zaposlene koji su za 25. april najavili štrajk ako ne dobiju tri zaostale zarade.

Ako bi Vlada ipak pomogla sa deset miliona eura, to bi moglo da odblokira račun po tužbi Jugobanke u stečaju, ali i od tužbi radnika od šest miliona. Takođe ne bi ostalo novca za isplate zarada, povezivanje staža, isplate dobavljača, potrebna renoviranja i modernizacije… a država, prema propisima o državnoj pomoći, u narednih deset godina ne bi mogla na bilo koji način ponovo da pomaže ovoj kompaniji.

Oporavak “Plantaža” sporo napreduje

I pored pozitivnih pomaka u povećanju prihoda od prodaje i smanjenju gubitaka, “Plantaže” se i dalje nalaze u ozbiljnim problemima. Dolaskom nove uprave prije tri godine izvršene je revizija finansijskih iskaza, kada je otkriveno da su oni bili namještani i da su sakrivali gubitke koje sada moraju da knjiže i otpisuju neka sporna potraživanja. Takođe, u prethodnom periodu bivše rukovodstvo je na sporan način sebi i radnicima knjižilo ili smanjivalo zarade, zbog čega je kompanija opterećana sa stotinjak sporova.

“Plantaže” su imale i dvije protekle loše poljoprivredne godine. Grad je u 2022. nanio štetu vinogradima i voćnjacima koju su vještaci procjenili na osam miliona eura, dok je prošle godine izuzetno kišno proljeće donijelo smanjenje roda i povećanje bolesti kod vinove loze i u voćnjacima. Takođe, u ove tri protekle godine Opština Tuzi je, kako je kasnije dokazano, nezakonitim rješenjima o porezu na nekretnine kompaniji skinula sa računa više od dva i po miliona eura. Ove blokade računa dodatno su stvorile probleme kompaniji, jer nisu mogli na vrijeme da plaćaju račune i isplaćuju zarade, što je dodatno urušilo njen kredibilitet.

Lani je kompanije ostvarila gubitak u poslovanje od 5,9 miliona eura, što je značajno bolji rezultat nego godinu ranije kada je minus iznosio 12,9 miliona eura. Akumulirani gubitak je narastao na 46 miliona eura.

Kompanija sada redovno izmiruje zarade, obaveze prema dobavljačima i bankama, kao i obezbjeđuje novac za brigu o vinogradima i voćnjacima, ali ne plaća redovno obaveze za poreze i doprinose državi koje su narasle na 14 miliona eura. Poreska uprava je zbog toga raskinula ugovor o reprogramu. Plan kompanije je da višak zemljišta, naročito u Lješkopolju, kroz izmjene planova pretvori u građevinsko i proda, kako bi se riješila najvećeg dijela dugova i kredita, i time stabilizovala svoje poslovanje.

Željeznice i dalje u problemima

Željeznički prevoz i pored povećanju dotacije iz države za održavanje javne usluge, nije značajnije poboljšao svoje poslovanje. Lani je ostvario neto profit od 395 hiljada eura, koji je godinu ranije iznosio 911 hiljada. Samo su djelimično smanjeni akumulirani gubici iz prethodnog perioda, na 25,6 miliona eura.

Željeznička infrastruktura još nije objavila finansijske izvještaje za 2023. godinu. Ona ima problem i sa spornih finansijskim izvještajem za 2022. zbog negativnog mišljenja revizora.

Državna kompanija za teretni željeznički saobraćaj “Montecargo” lani je imala gubitak od 602 hiljade eura, dok je godinu ranije bila u plusu od 362 hiljade. Akumulirani gubitak iznosi 8,8 miliona eura, odložene poreske obaveze tri miliona, a drugi dugovi i obaveze 9,2 miliona eura.

“Održavanje željezničkih voznih sredstava” lani je imalo gubitak od 909 hiljada eura, oko 20 hiljada više nego godinu ranije. Međutim, akumulirani gubitak je narastao na 8,3 miliona eura. Kompanija gubi mogućnost samostalnog poslovanja zbog čega je iz Vlade ranije saopšteno da ga planiraju pripojiti Željezničkom prevozu.

“Bonus” čeka rješenje spora

Državna naftna kompanija “Montenegro bonus” lani je značajno popravila svoje poslovanje jer je iz minusa od tri miliona u 2022. godini došla do pozitivne neto dobiti od 197 hiljada eura. Kompanija je povećala broj ugovora o snabdjevanju većinom državnih institucija sa naftnim derivatima. Glavni posao ove kompanije treba da bude upravljanje državnim naftnim skladištima, ali oni i pored pravosnažne sudske presude, nisu preuzeti od “Jugopetrola” koji ih je nezakonito koristio 20 godina. Iz “Montenegro bonusa” su ranije saopštavali do godišnje gube oko milion i po eura prihoda zbog toga što “Jugopetrol” nezakonito koristi skladišta, zbog čega su uputili zahtjev kancelariji Zaštitnice imovinsko pravnih interesa države da pokrene spor.

Državna kompanija “Monteput” koja upravlja prvom dionicom auto-puta i tunelom Sozina, lani je ostvarila neto profit od 4,5 miliona eura, što je za 1,7 miliona više nego u 2022. godini. Ova firma, prema odluci Vlade, ima obavezu da iz svojih prihoda i dobiti finansira izradu projekata i pripremu dokumentacije za naredne dionice auto-puta i brzih cesti.

Poslovni rezultat pogoršala je i Luka Bar, koja je u 2022. godini imala neto dobit od 4,5 miliona eura, a lani je pala na 777 hiljada eura. Akumulirani gubitak iz ranijih godina je blago smanjen, na 14,1 milion eura.

Marina Bar ima blagi rast dobiti sa 337 na 360 hiljada eura, dok je akumulirana dobit narasla na 3,3 miliona eura.

Pošta Crne Gore, koja je lani dva puta povećavala cijene usluge i koja je nakon štrajka značajno povećala zarade zaposlenima, lani je ostvarila neto dobit od 126 hiljada eura, dok je u 2022. godini dobit bila 47 hiljada eura. Njena akumulirana dobit iznosila je 3,4 miliona eura.

Rast “Morskog dobra” i Aerodroma

“Morsko dobro” koje je lani imalo rashode od oko 15 miliona eura za kupovinu trajekata, preuzimanje i održavanje linije Kamenari – Lepetani, završilo je 2023. godinu sa profitom od 2,3 miliona eura. Imovina kompanije povećana je sa dva na 13 miliona eura, a ukupni prihodi sa 7,6 na 13,1 milion. Ukupna akumulirana dobit iznosila je osam miliona eura.

Aerodromi Crne Gore lani su, uz svjetski oporavak avio-industrije, ostvarili profit od 9,5 miliona eura, što je za oko osam miliona eura bolji rezultat nego u 2022. godini. Akumulirana dobit na kraju prošle godine je iznosila 6,9 miliona eura.

Razlog zbog čega je akumulirana dobit niža od ostvarene dobiti u prošloj godini je u tome što je iz perioda pandemije naslijeđen veliki gubitak koji se tek sada “ispeglao”.

Pred Vladom je i dalje odluka da li će nastaviti tender za davanje u dugoročni zakup oba aerodroma, ili će njima nastaviti da upravlja državni menadžment.

“Barska plovidba” se oporavlja, “Crnogorska” krenula pa pala

“Barska plovidba” je od nekadašnjeg gubitaša kojoj je država plaćala rate za kupovinu brodova, uspjela da u posljednje dvije godine dođe do situacije da redovno plaća sve svoje obaveze i ostvaruje profit od 2,4 miliona eura. Akumulirani gubitak koji je u 2021. iznosio preko 17 miliona eura uspjeli su da smanje na 12,8 miliona eura.

“Crnogorska plovidba” iz Kotora je jedan od izuzetaka koji je lani imao lošije poslovanje u odnosu na 2022. godinu, jer su neto dobit smanjili sa 2,3 miliona na 165 hiljada. Iako su 2022. godine plaćali sve obaveze, Vlada je kao žirant lani ponovo morala da plaća iz budžeta dio rata za kupovinu brodova. Akumulirani gubitak ove kompanije iznosi 13,9 miliona eura.

Oporavak državnih hotela

Najveća državna holetska grupa – “Budvanska rivijera”, lani je ostvarila dobit od 1,9 miliona eura, što je tri puta više nego godinu ranije. Nakon velikih gubitaka tokom pandemije, i akumulirana dobit je u posljednje dvije godine došla u pozitivnu zonu od 3,6 miliona eura.

“Ulcinjska rivijera”, koja sada upravlja samo sa turističkim naseljem na Adi Bojani jer su od 2017. godine u zakup na 30 godina dati hoteli “Olympic” i “Bellevue”, ostvarila je lani dobit od 248 hiljada eura, što je za 42 hiljade lošiji rezultat nego godinu ranije. Kompanija smanjuje akumulirani gubitak iz perioda pandemije, pa je lani iznosio 1,3 miliona eura.

“To Montenegro” konačno u plusu, “Pegasus” pokvario sliku

Državna avio-kompanija “To Montenegro” prošle je godine, uz opšti svjetski trend oporavka avio-industrije, ostvarila dobit od 3,4 miliona eura, dok je godinu ranije imala gubitak od 2,4 miliona eura. Akumulirani gubitak iz prve dvije godine poslovanja od 7,3 miliona eura, na kraju prošle godine je smanjen na 3,9 miliona.

Kompanija je trebalo lani da ostvari još bolji rezultat, da se nije desilo, kako je naknadno utvrđeno, nezakonito dodjeljivanje linija od Podgorice do Istanbula turskom niskobudžetnom prevozniku “Pegasus”, što je uradilo Ministarstvo kapitalnih investicija kada je ministar bio Ervin Ibrahimović.

Prije toga, ova linija bila je jedna od najprofitabilnijih za državnog avio-prevoznika. Direktne štete koja mu je nanijeta kroz smanjenje dobiti, prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, procijenjena je na najmanje 2,8 miliona eura.

(Vijesti.me)