Nova studija ukazuje da visok porast nivoa šećera u krvi nakon obroka može biti povezan sa većim rizikom od razvoja Alchajmerove bolesti, dodatno rasvetljavajući povezanost dijabetesa, insulinske rezistencije i demencije.
Prethodna istraživanja već su sugerisala vezu između dijabetesa i demencije, ali pitanje da li jedno stanje uzrokuje drugo i dalje je predmet naučnih istraživanja. Naučnici u Ujedinjenom Kraljevstvu analizirali su genetske podatke 357.883 osoba i otkrili da oni sa genetskom predispozicijom za relativno veće skokove šećera u krvi dva sata nakon jela imaju 69% veću verovatnoću da razviju Alchajmerovu bolest, prenosi Miss7.24sata.hr.
„Ovo otkriće može pomoći u oblikovanju budućih strategija prevencije, ističući važnost kontrole šećera u krvi ne samo uopšte, već posebno nakon obroka“, kaže epidemiolog Endru Mejson sa Univerziteta u Liverpulu.
Istraživači su koristili Mendelovu randomizaciju, tehniku koja povezuje gene sa specifičnim zdravstvenim ishodima. Umesto direktnog merenja šećera nakon obroka, analizirani su ljudi sa genima poznatim po tome da izazivaju skokove glukoze. Ovaj pristup smanjuje uticaj spoljašnjih faktora i drugih zdravstvenih stanja, omogućavajući pouzdanije utvrđivanje potencijalne uzročno-posledične veze.
Zanimljivo je da standardni nivoi glukoze ili insulina, niti insulinska rezistencija, nisu bili povezani sa povećanim rizikom od Alchajmera ili demencije. Takođe, snimanja mozga kod podgrupe učesnika nisu pokazala promene u veličini mozga, hipokampusa ili oštećenju bele mase, što sugeriše da skokovi šećera mogu izazivati suptilnije biološke procese u mozgu.
Zašto postprandijalni skokovi šećera povećavaju rizik od demencije još nije potpuno jasno. Mozak zavisi od glukoze kao izvora energije, a nagli porast šećera može izazvati upalne procese ili stres u moždanim ćelijama. Razumevanje ovih mehanizama moglo bi otvoriti puteve za prevenciju ili lečenje demencije.
Studija nije mogla da reprodukuje nalaze u starijem, manjim genetskom uzorku od 111.326 ljudi, verovatno zbog razlika u učesnicima. Originalni uzorak iz Britanske biobanke uključivao je pretežno zdravije, bele Britance višeg socioekonomskog statusa, što znači da su potrebna dodatna istraživanja u raznovrsnijim populacijama.
„Prvo moramo replicirati rezultate u drugim populacijama kako bismo potvrdili vezu i bolje razumeli biologiju iza ovog fenomena“, kaže genetički epidemiolog Viki Garfild sa Univerziteta u Liverpulu. „Ako se nalazi potvrde, moglo bi se raditi na novim pristupima smanjenju rizika od demencije kod osoba sa dijabetesom.“
Ova studija naglašava važnost kontrole šećera u krvi nakon obroka i može biti ključna u razvoju preventivnih strategija protiv Alchajmerove bolesti.
(B92)
