Korišćenje papagaja, zmija i drugih divljih životinja za fotografisanje sa turistima na plažama, šetalištima i drugim javnim površinama nije dozvoljeno Zakonom o zaštiti prirode, saopšteno je Portalu RTCG iz Agencije za zaštitu životne sredine. Ističu da se divlje vrste mogu javno prikazivati isključivo u zoološkim vrtovima, akvarijumima, terarijumima, bazenima ili kavezima, i to uz dozvolu Agencije. Ukoliko se životinje koriste za fotografisanje turista na javnim površinama, postoji osnov za postupanje nadležne ekološke inspekcije.
Portal RTCG nedavno je pisao o fotografisanju turista sa zmijama i papagajima na crnogorskom primorju, ukazujući na nedoumice o tome da li se ova djelatnost obavlja u skladu sa zakonom i da li je kontrolišu nadležne institucije.
Iz Agencije za zaštitu životne sredine sada pojašnjavaju da korišćenje divljih životinja za fotografisanje na plažama, šetalištima i drugim javnim površinama nije dozvoljeno Zakonom o zaštiti prirode.
Kako pojašnjavaju, članom 81 Zakona o zaštiti prirode propisano je da pravna i fizička lica mogu držati divlje vrste životinja radi javnog prikazivanja isključivo u zoološkim vrtovima, akvarijumima, terarijumima, bazenima ili kavezima, i to uz dozvolu Agencije za zaštitu životne sredine.
Istim članom propisano je da je zabranjeno držanje divljih vrsta životinja u zatočeništvu u neprikladnim uslovima i bez odgovarajuće brige, dok je lice koje pribavi jedinku divlje vrste radi držanja u zatočeništvu dužno da podnese zahtjev za izdavanje dozvole i o tome obavijesti nadležni organ i inspekcije u zakonom propisanom roku.
Iz Agencije podsjećaju da su lica koja drže divlje životinje u zatočeništvu dužna da pribave odgovarajuću dozvolu, te da je zabranjeno njihovo držanje u neprikladnim uslovima i bez odgovarajuće brige.
Zakon takođe propisuje prekršajnu odgovornost za lice koje bez dozvole organa uprave drži divlje vrste životinja u zatočeništvu radi prikazivanja javnosti (član 81), kao i za druge povrede obaveza propisanih ovim članom.
„Imajući u vidu navedene odredbe, Član 81 Zakona o zaštiti prirode ne predviđa mogućnost javnog prikazivanja divljih vrsta životinja na plažama, šetalištima ili drugim javnim površinama. Naprotiv, zakon jasno propisuje da se divlje vrste mogu držati radi prikazivanja javnosti isključivo u zoološkim vrtovima, akvarijumima, terarijumima, bazenima ili kavezima, uz dozvolu organa uprave i pod uslovima propisanim zakonom. Iz toga proizilazi da korišćenje papagaja, zmija i drugih divljih životinja za fotografisanje sa turistima ili druge komercijalne aktivnosti na javnim površinama nije obuhvaćeno režimom dozvoljenog javnog prikazivanja iz člana 81. Ukoliko se takve aktivnosti obavljaju, postoji opravdan razlog za postupanje nadležnih inspekcijskih organa“, kazali su iz agencije.
Kada je riječ o registraciji životinja, navode da sve divlje životinje koje se drže u zatočeništvu moraju biti propisno obilježene, u zavisnosti od vrste, nožnim prstenovima, mikročipovima, krilnim markerima ili drugim propisanim načinima, na osnovu dozvole Agencije, koja vodi odgovarajuću evidenciju.
Provjeru veterinarske dokumentacije i zdravstvenog stanja životinja u zatočeništvu, kako su pojasnili, vrši Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
Na pitanje da li su tokom ove turističke sezone vršene kontrole i izricane kazne, iz Agencije su odgovorili da informacije o sprovedenim inspekcijskim nadzorima, utvrđenim nepravilnostima i eventualnim mjerama daje nadležna ekološka inspekcija.
Takođe ističu da Zakon o zaštiti prirode ne propisuje uslove pod kojima bi egzotične životinje mogle biti izvođene na javne površine radi fotografisanja sa građanima, jer takva praksa nije predviđena važećim zakonskim rješenjima.
S druge strane, veterinarski tehničar i odgajivač reptila Tihomir Radonjić za Portal RTCG ranije je pojasnio da, iako su životinje koje se koriste za fotografisanje često naviknute na prisustvo ljudi, rizik po građane nikada nije u potpunosti isključen.
„Mogući rizici uključuju ugrize ili ogrebotine, posebno ako se životinja uplaši ili osjeti ugroženom, prenos određenih zoonoza, odnosno bolesti koje se mogu prenijeti sa životinja na ljude, kao i alergijske reakcije kod osjetljivih osoba. Dodatni rizik postoji ukoliko životinja pobjegne u gužvi, što može izazvati paniku ili dovesti do povreda“, ističe Radonjić.
Zbog toga je, upozorava Radonjić, od izuzetne važnosti kontrola mjesta u kojima se drže egzotične životinje, kao i redovni veterinarski pregledi.
„Ukoliko ti uslovi nijesu ispunjeni, ovakva praksa može predstavljati rizik i za životinje i za građane“, kaže Radonjić.
(RTCG)
