Advokati podijeljeni: Da li je u aferi Telekom nastupila relativna zastarjelost?

Vanpretresno vijeće Višeg suda u Podgorici donijelo je pravilnu odluku kada je zauzelo stav da u aferi Telekom nije nastupila relativna zastarjelost, ocijenio je za RTCG advokat Zdravko Đukanović.

Advokat Đukanović smatra da je inicijativa Vrhovnog državnog tužilaštva za ocjenu zakonitosti pokrenuta u vezi sa formalnim ovlašćenjima tog tužilaštva, ali da je njihov stav nepravilno postavljen i da su navodi iz inicijative neosnovani.

„Moje viđenje je da će Vrhovni sud tu inicijativu odbiti kao neosnovanu. Relativna zastarjelost nije nastupila zato što postoje procesne radnje kojima je tok zastarjelosti prekinut, a u odluci Vanpretresnog vijeća je takvo stanovište detaljno obrazloženo“, rekao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, da bi nastupila relativna zastarjelost po standardima i kriterijumima pravne teorije, neophodno je da u određenom krivičnom postupku nijesu preduzimane bilo kakve procesne radnje u vezi sa rasvjetljavanjem krivičnog djela.

„U konkretnom slučaju, u slučaju Telekom, nije takva situacija. Postoje radnje koje su preduzete i zbog toga relativna zastarjelost nije nastupila, pa je zahtjev Vrhovnog državnog tužilaštva neosnovan i oni su zauzeli nepravilno stanovište sa aspekta zakona“, naveo je Đukanović.

Zdravko ĐukanovićZdravko Đukanović (Foto: RTCG)
Advokat Aleksandar Kovačević kazao nam je da je riječ o pravnom pitanju koje će se na kraju riješiti po pravilima slobodnog sudijskog uvjerenja.

„Norma koja reguliše zastarjelost krivičnog gonjenja u ovakvim predmetima nije baš sasvim jasna, tako da imamo i one koji će tvrditi da je zastarjelost nastupila i one koji smatraju da nije“, rekao je Kovačević.

On je istakao da će konačnu odluku donijeti Vrhovni sud.

„Postoje pravnici koji daju prednost pravnoj sigurnosti i većoj zaštiti okrivljenih, dok postoje i oni koji smatraju da je krivično-pravna stvar veoma važna i da zaštita društvenog interesa treba da ima prednost. Vidjećemo kako će to u Vrhovnom sudu biti i koja će većina odlučiti“, kazao je Kovačević.
Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica ocijenio je da je zahtjev za zaštitu zakonitosti u konkretnom slučaju nedozvoljen.

„Zahtjev za zaštitu zakonitosti se izjavljuje na pravnosnažne sudske odluke kada je krivični postupak pokrenut, u toku ili okončan. To znači da postoji naredba ili optužni akt protiv tačno određenog lica, a ne da je predmet u fazi izviđaja jer u izviđaju nemamo okrivljenog, već postoji samo osumnjičeni“, kazao je Koprivica.

On smatra da Vrhovni sud nema procesnih uslova ni osnova da odlučuje u ovom slučaju.

„Iz svega navedenog izvodim zaključak, bez želje da utičem na bilo čiji rad, da na konkretno rješenje Višeg suda zahtjev za zaštitu zakonitosti jeste nedozvoljen“, naveo je Koprivica.

Kako je rekao, iz člana 440 stav 2 ZKP-a jasno proizlazi da bi Vrhovni sud mogao da odlučuje o zahtjevu za zaštitu zakonitosti samo ukoliko je odluka donesena u krivičnom postupku.

„Neophodno je postojanje okrivljenog da bi se zahtjev za zaštitu zakonitosti mogao dostaviti okrivljenom i njegovom braniocu na izjašnjenje. Kako u konkretnom predmetu još uvijek nije pokrenut krivični postupak, odnosno nije donesena naredba o pokretanju istrage niti je podignuta neposredna optužnica, već se radi o predlogu za izvođenje dokaza, odnosno izviđajnoj radnji, Vrhovno državno tužilaštvo prema mom tumačenju nije imalo zakonskog osnova da izjavi zahtjev za zaštitu zakonitosti“, istakao je Koprivica.

Prema njegovim riječima, jedina zakonska mogućnost jeste da se takav zahtjev odbije kao nedozvoljen.

(RTCG)