Viši sud u Podgorici provjerava da li je Valentina Pavličić, zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, zloupotrijebila položaj i državi pribavila imovinsku korist oštetivši Bjelopoljca I.K.
Predmet je formiran po prijavi koju je Bjelopoljac podnio protiv Pavličić, tvrdeći da je uništila spise koji su bili potrebni za odlučivanje u spornom slučaju.
Podgorički Viši sud je u prvom postupku ocijenio da su optužbe I.K. neosnovane, ali je Apelacioni sud ukinuo tu odluku i predmet vratio na ponovno odlučivanje,
– Okrivljenoj V.P. stavljeno je na teret da je, postupajući kao zastupnik Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, po tužbi supsidijarnog tužioca I.K. iz B.P. protiv države Crne Gore, u toku 2018. godine, zloupotrebljavajući svoj službeni položaj, onemogućila da po inicijativi I.K. protiv države Crne Gore Evropski sud za ljudska prava u Strazburu meritorno odluči, a radi naknade štete, na način što je „uništila spise predstavke“, bez ikakvog preciziranja kako je to okrivljena uopšte došla u kontakt sa spisima predstavke, koja se upućuje direktno Evropskom sudu, odnosno kako ih je uništila, čime je licu I.K. teže povrijedila imovinska prava, a državi Crnoj Gori pribavila imovinsku korist. Krivično djelo je pravno kvalifikovano kao krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz člana 416. st. 3 u vezi stava 1 KZ – navela je u odgovorima na pitanja „Dana“ savjetnica za odnose s javnošću u Višem sudu u Podgorici Marija Raković.
U prvom postupku sud je donio odluku kojom je obustavljen krivični postupak protiv Pavličić, ali je Apelacioni sud, odlučujući po žalbi Bjelopoljca koji je podnio prijavu, ukinuo to rješenje i naložio da se po toj prijavi ponovo odlučuje.
Pavličić se izjasnila u odgovoru na žalbu navodeći da Bjelopoljac, kao tužilac, i njegov punomoćnik nisu nikad bili predmet njenog pisanog i usmenog izjašnjenja pred Evropskim sudom za ljudska prava i da s njima nije komunicirala ni putem predstavki, a da u nadležnosti bilo kojeg zastupnika nije da zna da li će Evropski sud za ljudska prava odgovoriti i obavijestiti podnosioca o ishodu njegove predstavke.
Zbog toga, kako je ocijenila, tvrdnje I.K. su bez suštinskog, pravnog, formalnog i neformalnog osnova.
Sudije Apelacionog suda ocijenile su da je zaključak prvostepenog suda preuranjen.
– U ispravljenom optužnom predlogu oštećenog kao tužioca od 10.11.2022.godine konstatovan je kratak opis krivičnog djela, kao i radnje koje je okrivljena preduzela, pa se tako u optužnom predlogu navodi da je okrivljena, postupajući kao zastupnik Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, svjesna zabranjenosti i protivpravnosti djela, čije izvršenje je htjela, zloupotrijebila svoj službeni položaj i onemogućila da Evropski sud za ljudska prava u Strazburu meritorno odluči po tužbi oštećenog kao tužioca, a radi naknade štete koju je pretrpio u saobraćajnoj nezgodi koju je u parničnom postupku opredijelio na 200.000 eura, na način što je netačno navela da tužbu-inicijativu pomenutom sudu oštećeni kao tužilac nije potpisao, pa kada je isti pisanim putem obavijestio okrivljenu da se radilo o omašci, okrivljena mu je na isti način odgovorila da je cjelokupne njegove spise uništila, čime je teže povrijedila imovinska prava oštećenog kao tužioca, a državi Crnoj Gori pribavila imovinsku korist – navodi se u rješenju Apelacionog suda.
