Centar za arheologiju Instituta za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije saopštio je da se ispod kamenog platoa Starog grada, na prostoru Trga crkava, nalazi Budva iz rimskog doba.
„Šetajući preko Trga crkava, malo ko primijeti da se ispod kamenog platoa Starog grada nalazi Budva iz rimskog doba. Antičko javno kupatilo, odnosno rimske terme koje su bile mjesto relaksacije poslije pomorskih putovanja, danas su već decenijama nedostupne za javnost“, naveli su iz Centra za arheologiju.
Iz ove institucije istakli su da je prije dvije hiljade vjekova Budva bila dio rimskog svijeta, a njena luka, povezana pomorskim putevima, spajala ljude i ideje duž istočne obale Jadrana.
„Terme su bile čvorište, prostor društvenog života, odmora i razgovora. U njima su se ukrštale priče i kulture moreplovaca, trgovaca i zanatlija koji su gradili Budvu na jadranskim trgovačkim rutama“, saopštili su iz Centra.
Kako su naveli, na ruševinama antičke imperije izrasla je srednjovjekovna i moderna Budva. Međutim, razoran zemljotres 1979. godine iznio je rimske terme na svjetlost dana.
„Tokom obnove Starog grada osamdesetih godina, arheolozi su pronašli lokalitet sa kadama za kupanje, ložištem i antičkim sistemom podnog grijanja. Rukovodilac istraživanja, prof. dr Mirko Kovačević, dokumentovao je čitav proces“, naveli su iz Centra za arheologiju.
Iz Centra su istakli da, uprkos otkriću, istraživanju i konzervaciji, rimske terme nikada nisu bile dostupne javnosti, niti integrisane u turističku ponudu grada.
„Rekonstruisani plato na Trgu crkava, pored crkve Svete Trojice, danas je prepun života, a ispod njega ostao je sakriven i nedostupan dio antičke Budve. Taj kontrast se, zahvaljujući podršci Evropske unije kroz projekat ROMANICA, sada konačno mijenja“, naveli su iz Centra.
Kako su saopštili, Interreg IPA projekat „Rimsko nasljeđe koje povezuje prošlost i sadašnjost – ROMANICA“ ne tretira rimske terme kao izdvojeni arheološki lokalitet, već kao dio regionalnog, jadranskog narativa.
„Autentični ostaci biće konzervirani i otvoreni za javnost, a digitalni interpretativni sadržaji pomoći će posjetiocima da ih povežu sa rimskim podvodnim nasljeđem i sagledaju ono što vrijeme više ne dopušta da se vidi golim okom“, naveli su iz Centra.
„Terme će biti integrisane u kulturnu ponudu Budve kao novo mjesto neposrednog susreta sa njenom antičkom i pomorskom istorijom. Ovim projektom Budva dobija priliku da ispriča slojevitu priču koja je nekada živjela uz more, trgovinu i ritam rimskog Mediterana“, istakli su iz Centra za arheologiju.
Iz Centra su naveli da je ROMANICA prekogranični projekat usmjeren na istraživanje, zaštitu, interpretaciju i održivo turističko valorizovanje rimskog obalnog i podvodnog nasljeđa na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Kako su saopštili, projekat okuplja partnere iz sve tri zemlje: vodećeg partnera Univerzitet u Zadru, Grad Biograd na Moru, Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru, Franjevački muzej Tomislavgrad, Univerzitet Crne Gore i Opštinu Budva.
U Crnoj Gori projekat ROMANICA implementiraju Centar za arheologiju Instituta za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije Univerziteta Crne Gore i Opština Budva, naveli su iz Centra.
Projekat je počeo 15. juna 2026. godine i traje 24 mjeseca, realizujući se u okviru prioriteta održivog i inkluzivnog turizma i kulture, kofinansiran u okviru programa prekogranične saradnje Interreg VI-A IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora.
Ukupan budžet projekta iznosi 1.836.681,60 eura, od čega sredstva Evropske unije kroz IPA III CBC program iznose 1.561.179,36 eura, odnosno 85 odsto ukupne vrijednosti projekta, dok preostalih 15 odsto obezbjeđuju projektni partneri kroz sufinansiranje.
