Svjetska konferencija posvećena vještačkoj inteligenciji i Sastanak na visokom nivou posvećen globalnom upravljanju vještačkom inteligencijom počeli su danas u Šangaju i trajaće do ponedjeljka. Ujedinjene nacije su prethodno, 6. i 7. jula, u Ženevi održale prvo zasjedanje Globalnog dijaloga posvećenog upravljanju vještačkom inteligencijom.
Koliki značaj Kina pridaje pomenutim skupovima u Šangaju, ali i aktivnostima UN, vidi se po tome što se kineski predsjednik Si Đinping obratio učesnicima skupova u Šangaju, iznijevši četiri zapažanja u vezi sa globalnim upravljanjem vještačkom inteligencijom. Kina priželjkuje da se vještačkom inteligencijom upravlja sa pozicija UN i opšteg svjetskog interesa. Nasuprot Pekingu, Vašington insistira na vlastitoj kontroli prednosti i distribucije možda najznačajnije tehnologije 21. stoljeća.
Po Siju, odnosno onome što je saopštio u Šangaju, potrebno je pridržavati se principa otvorenosti i obostrano korisne saradnje, uz podsticanje razvoja zasnovanog na inovacijama. On je istakao značaj otvorenog koda, razmjene znanja, saradnje i dijeljenja resursa kako bi se ubrzale tehnološke inovacije, razvoj industrije i praktična primjena vještačke inteligencije. Zatim, potrebno je povećati svijest o rizicima i obezbijediti bezbjedan i kontrolisan razvoj vještačke inteligencije. Treće, potrebno je podsticati inkluzivnost i međusobno učenje među civilizacijama. Četvrto, potrebno je jačati solidarnost i unaprijediti globalno upravljanje vještačkom inteligencijom.
Srbija među osnivačima Svjetske organizacije za saradnju u oblasti vještačke inteligencije
Dan ranije, takođe u Šangaju, u prisustvu kineskog ministra spoljnih poslova Vang Jia osnovana je Svjetska organizacija za saradnju u oblasti vještačke inteligencije (WAICO), a među 29 zemalja osnivača našla se i Srbija. Osnivanjem ove organizacije, Kina i preostalih 28 zemalja uložiće energične napore, kako bi svijet, kroz dijalog i u opštem interesu, na valjan način uspostavio pravila i standarde za upotrebu vještačke inteligencije.
Osnivanje Svjetske organizacije za saradnju u oblasti vještačke inteligencije, posmatrano iz kineske perspektive, predstavlja važan korak u nastojanju da se oblikuje novi okvir za globalno upravljanje jednom od najznačajnijih tehnologija 21. vijeka. Za Peking, vještačka inteligencija nije isključivo pitanje tehnološke konkurencije, već je oblast u kojoj je neophodno uspostaviti međunarodna pravila koja bi spriječila da razvoj ove tehnologije kontroliše ograničen broj najrazvijenijih zemalja i određeni broj tehnoloških kompanija.
Kako da tehnologija bude dostupna svima
Posrijedi je ideja da razvoj ove tehnologije i njena distribucija bude zasnovana na multilateralizmu, saradnji i principu da korist od novih tehnologija treba da bude dostupna svim zemljama, posebno državama u razvoju. Istovremeno, WAICO je za Peking način da ponudi alternativu modelima upravljanja vještačkom inteligencijom koje predvode SAD i njihovi saveznici, a za koje Kina smatra da su usmjerene na očuvanje tehnološke dominacije malog broja zapadnih zemalja. Okupljanjem istomišljenika, Kina nastoji da izgradi širi savez koji bi podržao inkluzivniji pristup svjetskom razvoju vještačke inteligencije, nasuprot američkom konceptu dominacije i ograničene distribucije.
Časopis „Nikei Azija“ nedavno je, pozivajući se na relevantne izvore, naveo da, premda Kina od 2024. godine aktivno učestvuje u pregovorima o upravljanju vještačkom inteligencijom u okviru UN i drugih regionalnih i međunarodnih foruma, Vašington generalno pokazuje malo interesovanja za takve razgovore. Ovo je u autorskom članku, objavljenom u „Global tajmsu“, primijetio Šen Ji sa Univerziteta Fudan, kako prenosi rt balkan.
„Sjedinjene Američke Države nisu nesvjesne rizika koje nosi vještačka inteligencija. Pravo pitanje je u tome što je sadašnja administracija tim rizicima dala jasan redoslijed prioriteta: po njihovom mišljenju, najveća prijetnja je gubitak američke tehnološke dominacije, odmah zatim opasnost da napredne tehnologije dospiju u ruke njihovih konkurenata. U međuvremenu, uticaji vještačke inteligencije na društvo, rad, životnu sredinu i globalnu nejednakost u razvoju potisnuti su u relativno sporedan položaj. To objašnjava zašto su SAD na Samitu o akciji u oblasti vještačke inteligencije 2025. u Parizu odbile da potpišu međunarodnu deklaraciju o ‘inkluzivnoj i održivoj’ vještačkoj inteligenciji“, konstatovao je Šen Ji.
SAD ponovo ostaju usamljene
„Štaviše, kada je Generalna skupština UN u februaru 2026. glasala o osnivanju nezavisnog međunarodnog naučnog panela o vještačkoj inteligenciji, SAD su bile jedna od samo dvije zemlje koje su glasale protiv. Američki predstavnici su javno izjavili da upravljanje vještačkom inteligencijom ne treba da diktiraju UN, naglašavajući umjesto toga da će Vašington sarađivati sa zemljama istomišljenicama“, podsjeća Šen, konstatujući da ovakvi postupci jasno pokazuju šta SAD priželjkuju: one daju prednost sistemu malih grupa kojim dominiraju same i njihovi bliski saveznici, dok istovremeno ostaju duboko sumnjičave prema UN i drugim istinski reprezentativnim globalnim institucijama.
„U suštini, SAD je najviše stalo do toga da moć postavljanja pravila čvrsto zadrže u sopstvenim rukama“, konstatovao je Šen, naglašavajući da istinska svrha globalnog upravljanja jeste i da spriječi da nekolicina tehnoloških supersila i multinacionalnih giganata monopolizuje budućnost vještačke inteligencije.
„Korijen sadašnje američke dileme u upravljanju vještačkom inteligencijom je sljedeći: kada se rast tržišne kapitalizacije tretira kao glavno mjerilo uspjeha vještačke inteligencije, stvarni uticaji na obične ljude – kao što su zapošljavanje, obrazovanje, privatnost, javne usluge i energetsko opterećenje – lako bivaju potisnuti u drugi plan kao sporedna pitanja“, naveo je Šen.
