Prevencija korupcije u tužilaštvu!

Bivši poslanik i član Odbora za bezbjednost i odbranu, Nebojša Medojević, poručio je da nepostupanje tužilaštva u slučaju dokazane i presuđene korupcije u privatizaciji Telekoma otvara pitanje rizika korupcije na vrhu tužilačke organizacije i hitne potrebe izmjena zakona u pravcu jačanja kontrole, transparentnosti i odgovornosti tužilaca za očigledne propuste sa ogromnim korupcionaškim rizikom.

„Ključno pitanje na koje ne postoji sistemski odgovor je: Ko može otvoriti istragu i uhapsiti GST-a Novovića, VDT-a Markovića i šefa SPO-a Šukovića, ako su uzeli novac da slučaj korupcije u privatizaciji Telekoma zastari, ukoliko se istragom dođe do dokaza? Kako sada stoje stvari – niko! Država u državi! Najmoćnija vlast u zemlji koju niko u sistemu ne kontroliše i koja nikome ne odgovara. Idealna tačka za pritiske sa svih strana – od DPS kartela do međunarodnog faktora. Ne treba trošiti resurse na kontrolu partija, premijera, ministara. Dovoljno je kontrolisati nekontrolisanu vlast za koju niko nije glasao na slobodnim i demokratskim izborima (član 2 Ustava)“, ističe on.

Kako objašnjava, situacija u kojoj Glavni specijalni tužilac (GST) Vladimir Novović i šef Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) Predrag Šuković imaju dominantan uticaj na pokretanje (ili nepokretanje) istraga — uključujući one koje se tiču njih samih, njihovih saradnika ili moćnih političkih figura — predstavlja klasičan konflikt interesa i visok rizik od korupcije ili selektivne pravde.

„Nove ustavne promjene (koje jačaju nezavisnost Tužilačkog savjeta) krajnje su sporne, posebno u uslovima nesprovođenja lustracije ostataka prethodnog korumpiranog režima, i bez dodatnih zakonskih mehanizama odgovornosti mogu stvoriti upravo ono na šta upozoravam odavno – nekontrolisanu moć“, tvrdi Medojević.

Medojević ističe da u ovako nepovoljnim uslovima i ustavnim rješenjima, neophodno je odmah reagovati na zakonodavnom planu. Neophodno je odmah pristupiti izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu, Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, Zakona o sprečavanju korupcije i eventualno donijeti novi zakon o nadzoru tužilaštva. Cilj je očuvati nezavisnost, ali uvesti efikasne protivteže (checks and balances).

Set predloženih mjera prenosimo u cjelosti:

Nezavisno tijelo za nadzor i istrage protiv tužilaca i policajaca u SDT-u/SPO-u (najvažnija mjera)

Prijedlog: Osnovati Specijalnog tužioca za tužioce i bezbjednosne službe (ili Nezavisnu komisiju za nadzor SDT-a i SPO-a).

• Sastav: 5 članova — 2 tužioca iz redovnog tužilaštva (ne iz SDT-a), 1 sudija Vrhovnog suda, 1 predstavnik civilnog društva/akademske zajednice (izabran kvalifikovanom većinom u Skupštini), 1 međunarodni ekspert (preporučen od EU ili US DOJ).

• Nadležnost:

  • Obavezna istraga svih prijava protiv GST-a, specijalnih tužilaca, šefa SPO-a i njihovih najbližih saradnika.

  • Obavezna vanjska revizija odluka SDT-a da ne pokrene istragu u predmetima visokog profila (npr. protiv bivših ili aktuelnih visokih funkcionera).

  • Pravo na uvid u sve spise SDT-a u slučajevima sumnje na korupciju ili zaštitu.

• Imenovanje: Kvalifikovana većina u Skupštini + mišljenje Venecijanske komisije.

Zašto ovo rješava problem? Sada oni sami odlučuju o sebi. Ovo tijelo razbija konflikt interesa i stvara vanjsku kontrolu bez politizacije (ako se dobro sastavi).

1. Generalni inspektor u SDT-u

Imenovanje Generalnog inspektora (ili internog inspektora) u SDT-u moglo bi preventivno djelovati na smanjenje rizika od korupcije, ali samo ako se pravilno definiše zakonom. To nije rješenje samo po sebi, već dobar dodatni sloj kontrole unutar sistema.

Pozitivni efekti:

• Deterrence (odvraćanje): Samo postojanje nezavisnog unutrašnjeg kontrolora koji može provjeravati odluke (posebno odluke o nepokretanju istrage) djeluje preventivno na rukovodstvo i tužioce.

• Brza interna reakcija: Može brzo ispitati sumnje na sukob interesa, nepravilnosti u postupanju ili sumnjive kontakte unutar SDT-a i SPO-a, bez čekanja na spoljne pritiske.

• Fokus na visokorizične slučajeve: Posebno koristan za reviziju odluka u predmetima protiv moćnih političara ili u slučajevima gdje postoji rizik da se „štiti svoj krug“.

• Smanjenje percepcije nekažnjivosti: Pokazuje da čak ni najviši rukovodioci nisu iznad kontrole.

• U američkom sistemu sličnu funkciju ima Inspector General unutar DOJ-a — i to se pokazalo korisnim upravo u slučajevima visokog rizika od korupcije i političkog uticaja.

Nacrt odredbe (predlažem da se doda kao novi član u Zakon o državnom tužilaštvu):

„Generalni inspektor Specijalnog državnog tužilaštva (1) U Specijalnom državnom tužilaštvu osniva se funkcija Generalnog inspektora Specijalnog državnog tužilaštva (u daljem tekstu: Generalni inspektor). (2) Generalnog inspektora imenuje Skupština Crne Gore, kvalifikovanom većinom, na period od pet godina, bez mogućnosti ponovnog izbora. Kandidate može predložiti Tužilački savjet, Vlada i nadležni parlamentarni odbor. (3) Za Generalnog inspektora može biti imenovano lice koje ispunjava uslove za specijalnog tužioca, ima najmanje deset godina iskustva u pravosuđu ili borbi protiv korupcije i uživa visok ugled u struci. (4) Generalni inspektor je nezavisan u svom radu i ne podliježe naređenjima Glavnog specijalnog tužioca. Izvještava direktno Tužilački savjet i skupštinski odbor nadležan za pravosuđe. (5) Nadležnosti Generalnog inspektora su:

• vršenje kontrole zakonitosti i pravilnosti rada Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja;

• obavezna revizija odluka o nepokretanju ili obustavi istrage u predmetima visokog profila ili u kojima postoji sumnja na sukob interesa;

• ispitivanje prijava o nepravilnostima, sukobu interesa ili mogućoj korupciji unutar SDT-a i SPO-a;

• davanje preporuka Glavnom specijalnom tužiocu i Tužilačkom savjetu;

• pravo uvida u sve spise i dokumentaciju SDT-a (uz obavezu čuvanja tajnosti). (6) Generalni inspektor je dužan da najmanje dva puta godišnje podnosi izvještaj Tužilačkom savjetu i Skupštini Crne Gore. (7) Generalni inspektor ne može biti razriješen prije isteka mandata osim u slučaju teške povrede dužnosti ili pravosnažne osuđujuće presude, o čemu odlučuje Skupština Crne Gore kvalifikovanom većinom.“

2. Obavezna spoljna revizija odluka o nepokretanju istrage

Prijedlog: Izmijeniti Zakon o krivičnom postupku i Zakon o SDT-u tako da:

• Svaka odluka SDT-a da ne pokrene ili obustavi istragu u predmetima koji se tiču bivših ili aktuelnih predsjednika, premijera, ministara, članova porodice ili bliskih saradnika visokih funkcionera, kao i samih tužilaca i policajaca iz SDT/SPO, mora biti automatski dostavljena Nezavisnom tijelu za nadzor na obaveznu reviziju u roku od 30 dana.

3. Stroga pravila o sukobu interesa i obavezna recuzacija

• Uvesti odredbe o obaveznoj recuzaciji GST-a, specijalnih tužilaca i šefa SPO-a u svim predmetima koji se tiču njih lično, njihovih porodica, bliskih saradnika ili lica sa kojima imaju finansijske ili druge veze.

• Obaveza prijavljivanja svih kontakata sa licima iz predmeta visokog rizika.

4. Jačanje imovinske kontrole

• Obavezna godišnja dubinska provjera imovine GST-a, specijalnih tužilaca i šefa SPO-a od strane Agencije za sprečavanje korupcije uz pomoć nezavisnog revizora.

• Automatska istraga u slučaju neobjašnjivog porasta imovine.

5. Ograničenje mandata i rotacija

• Maksimalno dva mandata (npr. 5+5 godina) za GST-a i šefa SPO-a.

• Obavezna rotacija između SDT-a i redovnog tužilaštva nakon određenog perioda.

6. Međunarodna komponenta

Uvesti mogućnost da se u najosjetljivijim predmetima uključi međunarodni tužilac ili monitoring tim (EU ili SAD).

„Najvažnije mjere koje se moraju odmah pokrenuti su: osnivanje Nezavisnog tijela za nadzor, obavezna vanjska revizija odluka o nepokretanju istrage, stroga pravila o recuzaciji i ograničenje mandata. Ove mjere ne ugrožavaju nezavisnost tužilaštva — one je jačaju jer povećavaju javno povjerenje i smanjuju rizik od korupcije unutar sistema. U suprotnom, rizik da SDT/SPO postanu nekontrolisana moć ostaje realan“, zaključio je Nebojša Medojević.