„Kozara u kolektivnom pamćenju srpskog naroda zauzima jedno od najpotresnijih mjesta stradanja srpskog naroda i ostaje vječni svjedok o vremenu u kojem su Srbi po ko zna koji put bili osuđeni na potpuno uništenje i istrebljenje, ali je kroz nezapamćenu patnju uspio da vaskrsne i opstane“, istakao je danas predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
„Suočeni sa genocidnom namjerom fašista da budu potpuno istrijebljeni sa svojih ognjišta, Srbi Potkozarja su te 1942. godine ispisali jedne od najpotresnijih stranica Drugog svjetskog rata. Višestruko nadmoćniji neprijatelj uspio je da stegne obruč, ali nije uspio da slomi duh naroda koji je radije birao smrt u borbi za slobodu nego ropstvo, pokrštavanje i niz drugih poniženja“, istakao je Dodik za Srnu povodom 84 godine od bitke na Kozari.
On je rekao da je Kozara vječna srpska tuga, ali i vječni ponos, te simbol neopisive golgote i nadljudskog otpora fašistima. „Tokom ljeta 1942. godine, u obruču fašističkih snaga i njihovih domaćih sluga našao se goloruki srpski narod, starci, žene i djeca, čija je jedina krivica bila njihovo ime i porijeklo, njihov identitet. Kada kažemo Kozara ne možemo a da se ne sjetimo na hiljade poklane djece, uništenih porodica i ugašenih porodičnih loza.
To je rana koja nikada neće potpuno zarasti, ali i svetionik koji nas uči koliko je visoka cijena slobode, srpskog ponosa i dostojanstva“, istakao je Dodik.
On je podsjetio da su njemačke i ustaške jedinice sa oko 35.000 vojnika napravile obruč oko slobodne teritorije kozarske oblasti, a u opkoljenom području samo 3.500 boraca Drugog krajiškog partizanskog odreda branilo je zbjeg od oko 80.000 srpskih civila. Dodik je naveo da se iz neprijateljskog obruča uspjelo probiti oko 800 boraca i 10.000 civila, dok je zarobljeno više od 68.000 srpskih civila, među kojima je bilo više od 23.000 djece koji su odvedeni u logore Jasenovac i Stara Gradiška, gdje su podvrgnuti mučenju i najsurovijim metodama usmrćivanja.
„Desetine hiljada onih koji su odvedeni u logore smrti, poput Jasenovca, obavezuju nas da nikada ne zaboravimo cijenu kojom je plaćena sloboda. Danas stojimo pognute glave pred žrtvama, ali uzdignutog čela pred njihovom hrabrošću, zavjetovani da čuvamo sjećanje na njihovu ogromnu žrtvu“, naveo je Dodik.
O kakvom pogromu, osmišljenom i isplaniranom genocidu nad srpskim narodom, djecom, ženama i starcima kozarskog kraja je riječ, kaže Dodik, govori i tužna činjenica da su opljačkana, uništena i spaljena 142 sela. „Sva ta sela na Kozari 1942. godine ostala su i bez muške glave. Nakon Drugog svjetskog rata, 18 dugih godina Kozarčani su čekali da isprate prvog regruta u vojsku“, istakao je Dodik.
On je podsjetio da su komunističke vlasti, na čelu sa Josipom Brozom, uporno krile broj i identitet stradalih na Kozari, kao i o zloglasnim logorima za djecu. „Kako su se komunistički odnosili prema srpskim žrtvama govori i podataka da su sedamdesetih godina prošlog vijeka napravili spomenik na Mrakovici koji su nazvali ‘spomenik revoluciji’“, istakao je Dodik.
On je naveo da su i u udžbenicima istorije izbjegavali da napišu da su Srbi bili stradalnički narod na Kozari i širom bivše Jugoslavije, te su pisali „partizani i građani“ da bi sačuvali navodno bratstvo i jedinstvo. I kao i uvijek, kaže on, sve na štetu Srba, koji su jedini naivno čuvali i vjerovali u to bratstvo i jedinstvo dok su se naše komšije, muslimani i Hrvati, spremali za nove ratove.
„Mogli su da falsifikuju istoriju decenijama, ali istinu i činjenice niko nikada nije mogao da sakrije, jer one izađu na vidjelo kad-tad. Tako je i kada govorimo o Kozari, ali i drugim srpskim stratištima – Brod na Drini, Garavice, Prebilovci, Krajina, Podrinje, Posavina, Sarajevsko-romanijska regija i brojne druge lokacije masovnog srpskog stradanja“, naveo je predsjednik SNSD-a.
On je naglasio da je u protekla dva vijeka srpski narod masovno stradao, bio izložen pogromu, etničkom čišćenju, zatiranju svega srpskog, ali, iako je utihnuo dječiji smijeh, iako su sela i gradovi pretvarani u zgarišta, Srbi nisu pognuli glave, već su smogli snage i poput feniksa uspijevali da vaskrsnu.
„Naša istorija je ispisana suzama i krvlju, ali danas, nakon svih nedaća, imamo svoju otadžbinu Republiku Srpsku, gdje smo svoji na svome i gdje se naše institucije svaki dan bore za bolju, snažniju i prosperitetniju Republiku u kojoj svi imaju razloga da ostanu, da žive, rade i formiraju porodice. Za to treba da zahvalimo našim precima koji su ugradili svoje živote u temelje Republike Srpske i slobodu koju danas živimo. Njihovu žrtvu ne smijemo nikad zaboraviti i neka im je vječna slava. Istinu o njima prenosićemo sa koljena na koljeno“, poručio je Dodik, prenosi Tanjug.
