U Crnoj Gori ponovo je otvoreno jedno od najosjetljivijih političkih i nacionalnih pitanja – status srpskog jezika.
Predlog ustavnih izmjena izazvao je burne reakcije dijela javnosti i političkih predstavnika Srbije, koji smatraju da se ignoriše činjenica da je srpski jezik, prema rezultatima posljednjeg popisa, maternji jezik najvećeg broja građana.
Analitičari ocjenjuju da je riječ o političkoj odluci koja će dodatno produbiti podjele u crnogorskom društvu, te da bi to moglo da ima pogubne posljedice po Srbe u Crnoj Gori.
Politički analitičar Zoran Spasić smatra da je odbijanje da srpski jezik dobije status službenog još jedan udar na prava Srba u Crnoj Gori.
Nesumnjivo je da ovakve odluke dodatno produbljuju osjećaj neravnopravnosti među Srbima u Crnoj Gori. Sasvim je prirodno postaviti pitanje da li srpski narod, koji govori srpskim jezikom i pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi, ima jednak tretman kao i ostali građani.
Umjesto da se uvažavaju realnost i istorijske činjenice, donose se potezi koji kod velikog broja ljudi stvaraju utisak da se njihov identitet potiskuje – rekao je Spasić za „Novosti“.
On je mišljenja da ovakvim potezom vlast u Podgorici šalje lošu političku poruku Srbima u Crnoj Gori.
Ovakvim odlukama šalje se poruka da nema dovoljno prostora za otvoren dijalog o pitanjima koja su važna za srpski narod. Kao što smo vidjeli i kroz zabrane ulaska pojedinim ljudima i sankcionisanje pojedinih srpskih medija, pokušava da se suzi prostor za drugačije mišljenje.
Mnogo je napada iz Crne Gore na Srbiju. Velika je razlika između establišmenta i naroda. Narod nam je najbliži, mnogo je tamo naše rodbine, mnogo njih ovdje živi, radi, studira – kazao je Spasić.
Govoreći o tome da li je riječ o uslovima evropskog puta Crne Gore ili o unutrašnjoj političkoj odluci, Spasić je naveo da ne smatra da ovakva odluka ima veze sa evrointegracijama Crne Gore.
Teško je i ne možemo ovakvu odluku dovesti u vezu sa evropskim integracijama, jer evropske vrijednosti podrazumijevaju poštovanje prava svih građana i slobodu izražavanja. Djeluje da je prije riječ o unutrašnjoj političkoj odluci vlasti u Podgorici nego o bilo kakvom zahtjevu Evropske unije.
Ako se neko poziva na evropske standarde, onda bi upravo dijalog i uvažavanje različitosti trebalo da budu osnov svakog postupanja. S druge strane, Srbija želi dobre i stabilne odnose sa Crnom Gorom i nikad nije dovodila u pitanje njen teritorijalni integritet niti pravo da samostalno donosi odluke.
Međutim, kad se donose mjere koje su diskriminatorne prema našem narodu, to neminovno opterećuje međusobne odnose i dodatno otežava položaj srpskog naroda u Crnoj Gori – dodao je Spasić.
Na kraju je izjavio da može da se očekuje da pitanje statusa srpskog jezika ponovo dođe na dnevni red, ali je otkrio i šta bi, po njegovom mišljenju, bilo potrebno da se to dogodi.
To pitanje će ostati važno sve dok postoji potreba da se obezbijedi puna ravnopravnost srpskog naroda u Crnoj Gori. Potrebni su politička volja, otvoren dijalog i spremnost da se uvaži stvarno stanje na terenu i činjenica da veliki broj građana govori srpskim jezikom. Samo kroz razgovor i međusobno poštovanje moguće je pronaći rješenje koje će doprinijeti stabilnosti i boljim odnosima – zaključio je Spasić.
Nastavak pogubne DPS antisrpske politike
Politikolog Danilo Jovićević složio se sa Spasićem da predložene ustavne izmjene predstavljaju udar na položaj srpskog naroda i srpskog jezika u Crnoj Gori.
Nevjerovatno je da su za ustavne izmjene podigli ruku i NSD Andrije Mandića i DPS Mila Đukanovića. Upravo je Andrija Mandić u kampanji obećavao da će se boriti za službeni status srpskog jezika, pitanje dvojnog državljanstva i promjenu zastave i himne Crne Gore.
Stranka koja u svom nazivu ima riječ „srpska“ glasala je za status kvo u Skupštini Crne Gore, što je prije svega odraz nepoštovanja prema većinskom narodu Crne Gore, koji je na referendumu prije tri godine, u procentu od preko 43 odsto, jasno rekao da govori srpskim jezikom.
Sam Milojko Spajić i Jakov Milatović više puta su isticali da govore srpskim jezikom, što je još jedan pokazatelj neprirodnog stanja stvari u Crnoj Gori, gdje manjinski jezik ima status službenog jezika, dok je većinski jezik ogromnog dijela stanovništva izbačen iz upotrebe i prokazan – rekao je Jovićević.
On je podsjetio da je vladajuća većina u Crnoj Gori „došla na talasu srpskih glasova, a sada sprovodi antisrpsku politiku Mila Đukanovića“.
Najveća odgovornost za ovakvo stanje je na premijeru Milojku Spajiću i predsjedniku Skupštine Crne Gore, Andriji Mandiću, jer su stavili interese većine građana Crne Gore u podređen položaj naspram interesa Evropske unije.
Milo Đukanović ima razloga za zadovoljstvo, jer je njegova antisrpska politika nastavila da živi i poslije njegovog silaska s vlasti, a sprovode je njegovi dojučerašnji ljuti protivnici – Spajić, Mandić i Bečić – koji su time pogazili sva obećanja data u izbornoj kampanji – zaključio je politički analitičar Danilo Jovićević.
(Novosti)

Kako da se promijeni kad nemate većinu tupsoni? Niste ni blizu, džabe kmečite.
Lako,otkaže podršku srpskoj krmadi,po Opštinama,izadjes iz vlade,nagaris Vucica da ne da hranu za Voli i siptara Ljakovica,protjeras ih iz Srbije da izgube imovinu,zatvoriš granicu lako vrlo lako….
Interesantno da se kada je u pitanju srpski jezik uvijek nađe „nešto“ preče – dokle više!?
Neka kupuju hranu od ustaša,duplo veća cijena,ZA SRPSKU DJECU SRPSKE SKOLE,evo vam q italijanski kopiljovi,poturavci I siperinjavci!Da,na njihovom jeziku!