Medojević: Korupcija u privatizaciji „Telekoma“ dokazana – zaštićena novom korupcijom u Tužilaštvu!

Predsjednik PzP-a, Nebojša Medojević, poručio je da u slučaju korupcije u privatizaciji Telekoma u Crnoj Gori važno je odmah razjasniti terminologiju: nije riječ o klasičnom sporazumu o priznanju krivice (guilty plea) za pojedinog menadžera, već o korporativnom Sporazumu o odloženom gonjenju – Deferred Prosecution Agreement (DPA) između američkog Ministarstva pravde (DOJ) i kompanije Magyar Telekom Plc. (uz paralelni Non-Prosecution Agreement za matičnu Deutsche Telekom AG).

„Pojedini menadžeri (Elek Straub, Andras Balogh i Tamas Morvai) nijesu sklopili krivične sporazume o priznanju krivice – protiv njih su vođeni samo civilni postupci pred SEC-om, koji su kasnije riješeni nagodbama (2017)“, ističe on.

Pozadina i činjenični opis šeme korupcije u Crnoj Gori (2005.)

Kako podsjeća, u oktobru 2004. godine Vlada Crne Gore raspisala je tender za privatizaciju približno 51 odsto državnog udjela u Telekomu Crne Gore A.D. (TCG). Magyar Telekom je ciljao supervećinski udio (najmanje dvije trećine).

„U martu 2005. godine Magyar Telekom je uspješno stekao oko 73 odsto udjela u TCG-u, uz pomoć Vlade Crne Gore koja je olakšala otkup manjinskih dionica od privatnih investitora“, jasan je on.

Dodaje da nakon zatvaranja transakcije, određeni viši menadžeri Magyar Telekoma naredili su da Magyar Telekom, TCG i/ili povezana lica sklope četiri lažna ugovora (sham contracts) koji su bili povezani sa akvizicijom ili poslovanjem u Crnoj Gori.

• Ugovori su bili backdated (unazad datirani), sa prikrivenim stvarnim ugovornim stranama.
• Nije pružena nikakva stvarna usluga (no valuable performance rendered).
• Plaćanja su išla preko posrednika (intermediaries, vjerovatno grčkih i/ili ofšor entiteta) i na kraju do crnogorskih vladinih i političkih funkcionera (government officials and political party officials).
• Ukupna vrijednost plaćanja prema SEC-u iznosila je oko 9 miliona dolara (prema nekim izvorima približno 7,35 miliona eura).

Svrha korupcije bila je, objašnjava, da se osiguraju povoljni uslovi privatizacije, podrška Vlade i političkih struktura, kao i eventualne regulatorne ili druge prednosti.

„Sva plaćanja su lažno evidentirana u poslovnim knjigama kao legitimni konsultantski i marketinški troškovi. Lažni podaci su konsolidovani u finansijske izvještaje Magyar Telekoma, a zatim i Deutsche Telekoma (koji je većinski vlasnik i izdavalac ADR-ova na NYSE). Ovo je klasičan primjer FCPA šeme korišćenja lažnih ugovora i posrednika za prikrivanje mita u procesu privatizacije telekomunikacione kompanije u tranzicionoj zemlji“, tvrdi Medojević.

Pravna osnova – kršenja FCPA

DOJ Criminal Information (podnesena 29. decembra 2011. godine u Eastern District of Virginia) protiv Magyar Telekoma sadržala je tri tačke:

• Jedna tačka: kršenje anti-bribery provisions FCPA (uglavnom vezano za Makedoniju).
• Dvije tačke: kršenje books and records provisions FCPA (jedna za Makedoniju, jedna posebno za Crnu Goru – falsifikovanje knjiga u vezi sa četiri lažna ugovora).

Za Crnu Goru DOJ nije teretio anti-bribery provision direktno u krivičnoj prijavi, već books and records (falsifikovanje evidencije plaćanja).

SEC civilna tužba teretila je:

• Magyar Telekom za anti-bribery, books & records i internal controls violations.
• Deutsche Telekom za books & records i internal controls.
• Tri menadžera (Straub – bivši CEO, Balogh i Morvai) za pomaganje i podsticanje ovih kršenja, falsifikovanje knjiga, zaobilaženje internih kontrola i davanje lažnih izjava revizorima.

„Jurisdikcija FCPA zasnivala se na tome što su imejlovi prolazili kroz američke servere“, ističe Medojević.

Uslovi sporazuma (DPA)

Magyar Telekom – Deferred Prosecution Agreement (2 godine):

• Plaćanje 59,6 miliona dolara krivične kazne.
• Implementacija poboljšanog compliance programa (sa specifičnim zahtjevima u prilogu DPA).
• Godišnji izvještaji DOJ-u o compliance-u i remedijaciji.
• Priznanje odgovornosti za postupke svojih službenika, zaposlenih i agenata.
• Saradnja sa DOJ-om u daljim istragama.
• Zabrana javnih izjava koje protivrječe priznanju odgovornosti.

Kazna je bila ispod donje granice Sentencing Guidelines (preporučeni raspon bio je 72,5–145 miliona dolara) zahvaljujući:

• Dobrovoljnom otkrivanju (nakon izvještaja revizora),
• Temeljnoj internoj istrazi,
• Remedijaciji i saradnji.

Deutsche Telekom – Non-Prosecution Agreement:

• 4,36 miliona dolara kazne + poboljšani compliance.

Ukupno sa SEC-om (disgorgement + kamata za Magyar Telekom): više od 95 miliona dolara.

Nije bilo nezavisnog monitora (independent compliance monitor) – što je u to vrijeme bilo rjeđe nego danas.

Individualna odgovornost menadžera

Tri menadžera teretio je SEC (civilno):

• Elek Straub (bivši predsjednik i CEO),
• Andras Balogh (chief strategy officer),
• Tamas Morvai (direktor poslovnog razvoja i akvizicija).

„Oni su osmišljavali, odobravali i izvršavali koruptivnu šemu u obje zemlje (Makedonija i Crna Gora)“, navodi on.

Kasnije nagodbe (2017):

• Straub: 250.000 dolara kazne + petogodišnja zabrana obavljanja funkcije direktora/officera u javnim kompanijama.
• Balogh: 150.000 dolara + ista zabrana.
• Morvai: 60.000 dolara (samo za books & records).

Kako obajašnjava, nema javno dostupnih krivičnih plea agreements za pojedince. U Crnoj Gori je dio SEC tužbe protiv pojedinaca kasnije djelimično skinut ili sužen.

Značaj za Crnu Goru i domaći postupak

Američki sporazum i prateća dokumentacija (Statement of Facts u Information-u) predstavljali su ključni dokazni materijal za crnogorske tužioce. Dokumentacija je stigla u Crnu Goru oko 2015. godine.

Ipak, crnogorski postupak (protiv Đukanovića, njegove sestre, Obradovića i drugih) bio je:

• Dugogodišnje odugovlačen,
• Odbijen zbog zastare od strane SDT-a,
• Uz kasniju odluku Višeg suda da zastara za primanje mita nije nastupila do 2036. godine.

„Ovo pokazuje klasičan problem: međunarodna saradnja daje jake dokaze, ali domaći kapaciteti, politički uticaj i rokovi zastare mogu onemogućiti efikasno gonjenje“, tvrdi Medojević.

Pravna i sistemska ocjena

Pozitivni aspekti DPA:

• Efektivna primjena FCPA na strane kompanije čiji se efekti osjećaju u SAD-u (preko ADR-ova i konsolidovanih izvještaja).
• Podsticanje kompanija na dobrovoljno otkrivanje i saradnju.
• Visoke kazne + reputacioni udarac.
• Poboljšanje internih kontrola u Deutsche Telekom grupi.

Kritike i ograničenja:

• DPA omogućava kompaniji da izbjegne krivičnu osudu (nema „guilty“ presude).
• Nema individualne krivične odgovornosti menadžera na američkom nivou (samo civilna).
• U Crnoj Gori dokumentacija nije dovela do osuđujućih presuda zbog proceduralnih propusta i zastare.
• Šema pokazuje koliko su privatizacije u 2000-im godinama bile ranjive na korupciju kada nema jakih internih kontrola i nezavisnog nadzora.

Zaključak

Ovaj sporazum iz 2011. godine predstavlja jedan od klasičnih primjera FCPA sprovođenja zakona u telekomunikacionom sektoru na Balkanu. On jasno dokazuje da su viši menadžeri Magyar Telekoma koristili sofisticirane metode (lažni ugovori, posrednici, lažno knjigovodstvo) kako bi osigurali povoljan ishod privatizacije Telekoma Crne Gore 2005. godine, uz plaćanje 7,3 miliona eura mita.

„Za Crnu Goru ovo je bio veliki propušteni slučaj: imali su jake dokaze iz SAD-a, ali nijesu uspjeli dovesti postupak do kraja prije nastupanja zastare. Sporazum pokazuje snagu američkog eksteritorijalnog pristupa borbi protiv korupcije, ali i ograničenja kada domaći pravosudni sistem ne reaguje brzo i efikasno“, poručuje Medojević.