U organizaciji Društva za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru, a u saradnji s Ambasadom Crne Gore u Republici Srbiji, juče je (utorak, 23. jun), u Crnogorskoj kući u Beogradu predstavljen najnoviji, četvrti broj naučnog časopisa „Konteksti kulture: studije iz humanistike i umjetnosti“, koji je nedavno objavilo ovo Društvo.
Veče je otpočelo muzičkim programom i nastupom turskog umjetnika Alpera Tunge Burhana, koji je na tradicionalnom instrumentu oud izveo tri turske kompozicije (Muhayyer Kürdî Saz Semâîsi – Reşat Aysu, Buselik Saz Semâîsi – Reşat Aysu, Hüseynî Oyun Havası – Dimitrie Cantemir).
Prisutne je potom pozdravio ambasador Crne Gore u Republici Srbiji, Nj. E. mr Nebojša Đoković, i poželio im dobrodošlicu i prijatan boravak u Crnogorskoj kući, ističući zadovoljstvo zbog prilike da Ambasada bude domaćin predstavljanja ovog međunarodnog naučnog časopisa, koji svojim interdisciplinarnim pristupom doprinosi boljem razumijevanju i očuvanju kulturnog nasljeđa. „Posebno me raduje što je ovaj događaj okupio ugledne stručnjake i istraživače, stvarajući prostor za dijalog, razmjenu znanja i razvoj novih oblika saradnje. U vremenu kada kultura predstavlja važnu sponu među narodima, ovakve inicijative imaju poseban značaj“, zaključio je ambasador.
O novom broju časopisa govorili su prof. dr Ksenija Aykut s Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, autorka rada objavljenog u ovom izdanju, kao i recenzentkinja nekoliko tekstova, prof. dr Edin Jašarović, dekan Fakulteta dramskih umjetnosti Univerziteta Crne Gore, novi glavni urednik časopisa i član Međunarodne naučne redakcije, dr Jelena Jovanović Nikolić iz JU Muzički centar Crne Gore, recenzentkinja rada u ovom broju, kao i mr Stanka Janković Pivljanin i mr Dušan Medin, inicijatori časopisa, članovi Redakcije i urednici četvrtog izdanja časopisa.
Četvrti broj tematski je posvećen istorijskim, religijskim, kulturnim i umjetničkim prožimanjima Orijenta i Okcidenta. Kroz devet naučnih radova domaćih i međunarodnih autora iz različitih humanističkih disciplina predstavljena su nova interdisciplinarna istraživanja kulturnih veza koje su tokom vjekova oblikovale Balkan, Mediteran i širi evropski prostor.
Dušan Medin je bio u ulozi uvodničara i moderatora, te bliže predstavio koncept i ciljeve ovog izdanja. Kazao je da je u pitanju serijska naučna publikacija Društva „Bauo“, koja jednom godišnje izlazi u štampanom i elektronskom obliku. U skladu s nazivom organizacije-izdavača, „bauo“ – lokalni oblik u značenju škrinja, sanduk, kofer – dodao je da „Konteksti kulture“ predstavljaju vrijednu riznicu i korisno naučno blago o humanistici, kulturi i umjetnosti koje vrijedi istraživati, čuvati, njegovati i dalje promovisati. Naglasio je i da je časopis zamišljen kao prevashodno akademski za objavljivanje rezultata novih istraživanja, te da donosi isključivo nove, nepublikovane tekstove u kategorijama originalnog, odnosno izvornog naučnog rada i preglednog rada, kao i prikaze novih naučnih izdanja. Iako je primarno usmjeren na teme u okviru balkanskog i mediteranskog konteksta, časopis je koncipiran kao otvorena, komparativna i međunarodno orijentisana platforma koja obuhvata i problematiku koja geografski i kulturno sve više prevazilazi navedena područja, vremenske i disciplinarne okvire, zaključio je Medin.
Prof. dr Edin Jašarović, glavni urednik, kazao je da je časopis veoma tematski ambiciozan i da se njime želi zaokružiti jedna priča, odnosno jedan diskurzivni aspekt onoga što u kontekstu kulture jeste prožimanje kultura: „Ovaj broj govori o susretima Istoka i Zapada i o onome što se zaista prožima kroz sve naše kulture i cijelog regiona. Takva je i kultura Turske, o kojoj ćemo večeras nešto više čuti, ali ne samo Turske, nego i cijelog Orijenta i čitavog Mediterana u susretu sa Orijentom. Svi znamo koliko su ta iskustva slična na širem prostoru.“ Profesor Jašarović je naglasio da časopis „Konteksti kulture“ nastoji da svojevrsnu „kulturnu bjelinu“ popuni časopisom koji ima svoju stručnu, akademsku i naučnu dimenziju. Posebno je ukazao na značaj očuvanja i zaštite kulturne baštine u savremenom kontekstu, te na doprinos časopisa tom nastojanju: „Po mom mišljenju, ključni i fundamentalni problem kulturne politike u regionu jeste baština i upravljanje baštinom. Mislim da su svi autori koji su do sada objavljivali radove skretali pažnju na to koliko je zapravo baština supstancijalno i gradivno tkivo i koliko je savremena kulturna produkcija samo prah nad onim što stvarno baština jeste i šta ona generički može da indukuje u jednom društvu, ne samo kao obavezu, nego i kao jedan ambijent koji se neprestano reinterpretira.“
Prof. dr Ksenija Aykut, jedna od autorki u ovom broju, pohvalila je urednički koncept časopisa i saradnju s izdavačem, te dala opsežan naučno argumentovan osvrt na istorijat i razvoj turskog jezika, posebno tokom perioda Osmanlijskog carstva. Ona je, pored ostalog, kazala: „S obzirom na to da je ovaj broj časopisa posvećen susretu Orijenta i Zapada, ja kao turkolog osjećam i obavezu i dužnost da nešto kažem o turskom jeziku, jer imamo dosta osmanističkih tema. Savremeni turski jezik, kao službeni jezik u Republici Turskoj, govori se i na balkanskom prostoru kao jezik nacionalnih manjina, na Sjevernom Kipru, u djelovima Sirije, Iraka i drugih oblasti gdje postoji turska manjina. On je proizašao iz jezika oguško-turkmenskih plemena i pripada jugozapadnom ogranku turskih jezika, zajedno sa azerbejdžanskim i turkmenskim. Zajednička pradomovina svih Turaka je Centralna Azija i ime Turk prvi put se pominje u kineskim izvorima, jer su Kinezi bili prvi susjedi. Prvi otkriveni spomenici pisanog jezika jesu epigrafski natpisi, poznati kao Orhonski natpisi, u slivu rijeka Orhon i Jenisej, na teritoriji današnje Mongolije.“
Dr Jelena Jovanović Nikolić istakla je višegodišnju saradnju izdavača i urednika s Muzičkim centrom Crne Gore, gdje su dosad predstavljena tri ranija broja. Zatim je dodala: „U sadržajnom pogledu koncept ovog broja pokazuje koliko su kulturni identiteti rezultat dugotrajnih procesa razmjene, međusobnih uticaja i preplitanja različitih civilizacijskih tradicija, dok urednici s pravom ističu da granice među kulturama nikada nijesu bile fiksne, već prostori komunikacije, prevođenja i stvaranja novih kulturnih obrazaca. Posebno je zanimljivo da se u turskoj umjetničkoj muzici susreću različiti kulturni slojevi. Tu nalazimo elemente centralnoazijskog nasljeđa, persijske poetske tradicije, arapske teorije muzike, vizantijskog duhovnog pjevanja i osmanske dvorske estetike. Takva sinteza čini ovu muziku jednim od najuspjelijih primjera kulturne interakcije između Istoka i Zapada.“
Na kraju je riječ imala mr Stanka Janković Pivljanin, kourednica ovog broja, koja se osvrnula na idejnu podlogu nastanka ove serijske naučne publikacije, a potom i na novoobjavljeno izdanje: „Ideja nam je bila da u fokus interdisciplinarnih i multidisciplinarnih istraživanja, dakle iz ugla istorije, arheologije, etnologije, antropologije, književnosti, lingvistike, heritologije, muzeologije, stavimo bogato kulturno nasljeđe koje baštini prostor današnje Crne Gore, Balkana i Mediterana. Željeli smo da to učinimo na jedan akademski i stručan način, ali opet kroz diskurs koji će biti dostupan i široj čitalačkoj publici. Svi smo svjesni toga da se, pogotovo u našim lingvističkim i književnim krugovima, često dešava da časopisi ostaju u uskom krugu akademske zajednice i da su uglavnom zatvoreni, odnosno nepristupačni široj čitalačkoj publici. A suština nauke zapravo jeste u tome da postane dostupna i da znanje, odnosno razumijevanje suštine znanja, doprinese široj zajednici. To je, dakle, bila jedna od inicijalnih kapisli nastanka ovog časopisa. Kada govorimo o prostoru koji nas zanima, dakle o ovom našem prostoru, ali i šire – Crnoj Gori, Balkanu, Evropi i Mediteranu – riječ je prije svega o prostoru koji je oduvijek bio premrežen različitim uticajima, različitih kultura i različitih civilizacija, koje su svakako ostavile traga i u materijalnom i u nematerijalnom smislu.“
Urednica je na kraju predstavila svaki od radova i njegovo autora, posebno naglasivši njihov značaj u kontekstu te problematike: Nusret Isanović (Bosna i Hercegovina) – „Ibn al-Haytham, nagovjestitelj moderne znanosti“, Cvetan Teofanov (Bugarska) – „Tariq Ramadan: A Controversial Spokesperson of The ‘European Islam’“, Slaviša Raković (Srbija) – „Albanske bektašije: od derviškog reda do zasebne verske zajednice (i kulturne grupe)“, Savo Marković (Crna Gora) – „Italijanska korespondencija osmanskog Bara: pismo dubrovačkim vlastima iz 1767. godine“, Dragana Kujović (Crna Gora) – „Prilog obradi osmanske materijalne kulture u Crnoj Gori: elementi zbirke metalnih predmeta iz Zavičajnog muzeja u Pljevljima“, Velida Mataradžija i Amina Ajdinović Mehović (Bosna i Hercegovina) – „Vakufi kao simboli pripadnosti orijentalno-islamskom civilizacijskom krugu“, Ksenija Aykut i Stefani Miljković (Srbija) – „Simbolika i značaj mačke u turskoj književnosti i kulturi“, Melinda Botalić (Bosna i Hercegovina) – „Slika žene u romanu ‘Konak suza’ turske spisateljice Šebnem Išiguzel“, Predrag V. Jelenković (Sbija) – „O osnovnoj terminologiji turske umetničke muzike“. Na kraju su data dva prikaza novijih crnogorskih izdanja na temu osmanlijskog i islamskog nasljeđa koja potpisuju Goran Pajović i Filip Kuzman.
Časopis „Konteksti kulture: studije iz humanistike i umjetnosti“ pokrenut je 2023. godine u izdanju Društva za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru, uz podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore. Njegov cilj je da kroz interdisciplinarni pristup unaprijedi proučavanje kulturnog nasljeđa, istorije, umjetnosti i drugih oblasti humanističkih nauka, sa posebnim fokusom na Crnu Goru, Balkan i Mediteran.
Objavljivanje dosadašnjih brojeva časopisa sufinansirali su Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore i Opština Budva.
Po završetku promocije za gotovo stotinu prisutnih gostiju upriličen je svečani koktel u vrtu Crnogorske kuće, a svima je poklonjen po primjerak novoobjavljenog broja časopisa.
