NVO Udruženje penzionera Crne Gore i NVO Pokret penzionera Crne Gore podnijeli su predsjedniku Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Skupštine Crne Gore Draženu Petriću i predsjedniku Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore Borisu Mugoši Inicijativu za održavanje kontrolnog saslušanja o položaju penzionera i funkcionisanju penzijskog sistema Crne Gore.
Saopštenje prenosimo integralno:
“Ovim dopisom obraćamo se nadležnim, prethodno navedenim odborima Skupštine Crne Gore sa molbom da u okviru svog djelokruga rada organizuju kontrolno saslušanje predstavnika Vlade Crne Gore, Ministarstva socijalnog staranja, Ministarstva finansija, Fonda PIO i MONSTAT-a radi razmatranja stanja u penzijskom sistemu i položaja penzionera.
Kao polazni motiv za predmetni zahtijev ističemo da se u javnosti dominantno govori o pojedinačnim povećanjima penzija, najčešće paušalno, nerijetko politički motivisano, dok se izbjegava rasprava o suštinskim problemima sistema koji dugoročno ugrožavaju životni standard penzionera.
- Problem usklađivanja penzija i očuvanja njihove realne vrijednosti
Najvažnije pitanje za preko 130.000 penzionera jeste da li postojeći model usklađivanja penzija zaista štiti njihovu kupovnu moć. Penzioneri najveći dio svojih prihoda troše na: hranu, ljekove, zdravstvene usluge, električnu energiju, komunalne troškove.
Upravo su ove kategorije potrošnih dobara, u strukturi ukupne potrošnje, u prethodnim godinama rasle brže od prosječne inflacije na način na koji se koristi u obračunima usklađivanja.
Prethodno navedenom, na što smo u formi saopštenja upozoravali više puta odgovorne institucije, prije svega Fond PIO i dva resorna ministarstva u vladi Crne Gore, posebno su pogođeni penzioneri sa minimalnim iznosom penzije koja nije bila obuhvaćena usklađivanjem dvije godine čime je kupovna moć minimalne penzije od 450 eura nominalno pala sa jednu četvrtinu i sada iznosi samo 337 eura a realno još više. To što stanje u pogledu životnog standarda penzionera dodatno otežava je činjenica da posljednja dva usklađivanja od oko pet eura praktično tek minorno nadoknađuju pad kupovne moći minimalne penzije što je stvorilo ogromno nezadovoljstvo kod penzionera.
Budući da postojeći model usklađivanja ne obezbjeđuje očuvanje realne vrijednosti penzija čime, ne samo da nema riječi o njihovom povećanju na što upućuje Zakon, već u kontinuitetu dolazi do njihovog postepenog obezvređivanja, te uravnilovke čime se odstupa od Zakona, nalazimo za shodno i očekujemo da nadležne institucije javno prezentuju analizu kretanja realne kupovne moći penzionera u posljednjih pet godina.
2. Problem metodologije i pouzdanosti podataka koji se koriste za usklađivanje
Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se usklađivanje penzija zasniva na statističkim pokazateljima koji ne odražavaju stvarno stanje u pogledu iznosa i dinamike prosječnih zarada i rasta potrošačkih cijena.
Ovdje iznova ukazujemo, a na to smo upozorili Fond PIO i Monstat da svjesno doprinose urušavanju Zakona i njegovoj dosljednoj primjeni jer koriste zastarjelu metodologiju, posebno u dijelu uzorkovanja gdje smo konkretno upozorili na nepostojanje reprezentativnosti vezano za uzorak koji se koristi kod prikupljanja podataka.
Detaljnije, ukazujemo na jedan manji broj evidentnih problema:
– Monstat u obračunu prosječne bruto zarade ne koristi podatke Poreske uprave što je i obaveza u procesu prilagođavanja regulativi EU, već koristi zastarjelu metodu koja dovodi u pitanju pouzdanosti dobijenih statističkih podataka.
– Opšta stopa inflacije nije realan pokazatelj potrošačke korpe tipične za penzionere čije su cijene znatno više rasle ranijih godina. To znači da postoje razlike između zvanične inflacije i inflacije koja stvarno pogađa penzionere.
– Proračun stope rasta bruto zarada i inflacije vrši se korišćenjem prosječnih 4-mjesečnih kretanja, npr. poslednji obračun proračuna prosječnog 4-mjesečnog rasta bruto zarada (januar-april 2026) stavlja se u odnos prema 4-mjesečnom prosjeku (septembar-decembar 2025. god.) što nije u skladu sa Zakonom koji ne navodi nikakve 4-mjesečne prosjeke, već stope rasta, niti ima ekonomski smisao.
Gore navedeno utiče da se obračuni usklađivanja penzija vrše konstantno na teret penzionera. Zato je potrebno da se formira komisija koja bi utvrdila koliko su penzioneri proteklih godina oštećeni po ovim osnovama, posebno uzimajući u obzir način proračuna stopa rasta.
3. Kašnjenje primjene usklađivanja penzija
Od posebnog značaja, a u prilog tome da postojeći penzioni sistem ne funkcioniše, ovdje ističemo da se inflacijom izazvane posljedice rasta cijena osjećaju odmah, dok povećanja penzija u praksi realizuje tek nakon kašnjenja od dva mjeseca, što na godišnjem nivou čini vremenski period od šest mjeseci kašnjenja, čime je potpuno obesmišljen sadašnji Zakonom propisan način usklađivanja penzija.
Bolje reći, navedena praksa dovodi do realnog gubitka kupovne moći i postavlja pitanje pravičnosti postojećeg sistema jer se ne vrši nikakva nadoknada po ovom osnovu.
4. Isplata penzija tek oko 20. u mjesecu
Crnogorski penzioneri svoje penzije primaju tek oko 20. dana u mjesecu za prethodni mjesec. To znači da značajan broj penzionera veći dio mjeseca čeka osnovni izvor prihoda. Postavljamo pitanja: 1) zbog čega se penzije ne isplaćuju početkom mjeseca; 2) postoji li plan da se rok isplate skrati do 5. u mjesecu kako je u većini država Evropske unije i 3) kada će se izvršiti naknada za sva protekla kašnjenja penzija.
5. Problem minimalnih penzija i narušavanje pravičnosti sistema
Jedan od najozbiljnijih problema penzijskog sistema jeste nagli rast broja korisnika minimalne penzije koji je porastao sa 17.000 na oko 55.000 nakon povećanja minimalne penzije na 450 eura prije dvije i po godine.
Na ovaj način ne poštuju se ključne odredbe Zakona u pogledu toga da se visina penzije utvrđuje zavisno od visine izdvajanja svakog pojedinca za doprinose i dužine radnog staža. Ovakav, teško objašnjiv i neodgovoran vid ponašanja resornih ministarstava i Fonda PIO, koji se može označiti kao nepoštovanje Zakona odnosi se na 113.000 penzionera čije penzije nijesu proporcionalno veće od minimalne penzije, što bio bio slučaj da je dosljedno poštovan Zakon.
6. Odnos uplaćenih doprinosa i visine penzija
Brojni penzioneri koji su tokom radnog vijeka uredno uplaćivali doprinose smatraju da njihove penzije nijesu u srazmjeri sa sredstvima koja su izdvajali tako da danas prosječna penzija je oko 50 odsto prosječne plate umjesto da je najmanje 60 odsto. Potrebno je sprovesti stručnu analizu: 1) adekvatnosti postojećeg modela obračuna; 2) odnosa doprinosa i ostvarenih prava; 3) međugeneracijske pravičnosti sistema.
Stručne analize koje je radilo naše Udruženje, vođeno stručnim licima iz oblasti statistike i ekonomije uopšte, te primjenom naučno ispravne metodologije koja je u fokus svoje pažnje posebno stavila visinu doprinosa koji su uplaćivani u toku radnog vijeka, vremenski period, te prosječan period koliko penzioneri u Crnoj Fori primaju penziju, pokazuju da bi, posmatrano na nivou pojedinca, penzije u prosjeku mogle da se kreću do nivoa od oko 80 procenata u odnosu na zarade.
7. Izostanak ozbiljnih analiza položaja penzionera
Posebno zabrinjava činjenica da Fond PIO ne vrši nikakve sistematske analize vezano za penzionere:
– siromaštva među penzionerima;
– životnog standarda;
– posljedica inflacije;
– dostupnosti zdravstvene zaštite;
– projekcija budućeg razvoja sistema.
Navedenim posebno upućujemo na potrebu da je krajnje vrijeme da Fond PIO počne da vrši svoju funkciju na način na koji je uređena Zakonom i Statutom, te da se nametne kao vodeća institucija u praćenju i javnom predstavljanju stvarnog položaja penzionera. U tom pogledu smo im u pismenoj formi i na sastancima koje smo organizovali nudili besplatnu stručnu pomoć, ali je prevladalo neobjašnjivo ponašanej sa njihove strane, što se svelo na ćutanje.
8. Otežan pristup zdravstvenoj zaštiti
Veliki broj penzionera suočava se sa dugim listama čekanja, nedostatkom specijalističkih pregleda i rastućim troškovima liječenja. Plaćanje privatnih zdravstvenih pregleda i tretmana je zbog niskog standarda većine penzionera nemoguća.
Za stariju populaciju zdravstvena zaštita predstavlja jednako važno pitanje kao i visina penzije. Ovdje je posebno važno da konačno, i podjednako u formi zakonske regulative i u praksi konačno, i već na pojmovnom nivou razgraničimo socijalu koja ima razne forme, od onoga što se smatra penzionim sistemom jedne države.
9. Nalaz državne revizorske institucije Crne Gore
Ovim putem vam, posebno skrećemo pažnju na nalaze DRI Crne Gore kojim je ukazano na niz propusta u radu Fonda PIO, pri čemu posebnu pažnju zaslužuju podaci o raspolaganju imovinom, čime je u potpunosti dovedeno u pitanje svrsishodno funkcionisanje Fonda PIO.
10. Potreba za sveobuhvatnom reformom penzijskog sistema
Posebno zabrinjava činjenica da se u javnosti gotovo uopšte ne vodi ozbiljna rasprava o budućnosti penzijskog sistema Crne Gore jer su posljednje izmjene Zakona suštinski dovele u pitanje princip međugeneracijske solidarnosti.
U smislu svega prethodno navedenog, ističemo da demografski trendovi, starenje stanovništva, emigracija radno sposobnog stanovništva i rast budžetskih obaveza zahtijevaju ozbiljnu reformu penzionog sistema u Crnoj gori.
Smatramo da je neophodno pokrenuti široku stručnu i društvenu raspravu o:
– održivosti sistema,
– adekvatnosti penzija,
– zaštiti kupovne moći,
– pravičnosti sistema,
– usklađivanju sa evropskim standardima.
Zahtjev
Predlažemo da Skupština Crne Gore organizuje posebno kontrolno saslušanje na kojem bi nadležne institucije javnosti predstavile:
1. Detaljnu analizu Zakona o Fondu PIO Crne Gore i njegove deformacije u praksi.
2. Analizu uporednih penzionih sistema za što mogu poslužiti relevantni i ažurni podaci po pojedinim zemljama u OECD-u.
3. Posebno, obratiti pažnju na metodologiju koju Monsat koristi u procesu utvrđivanja prosječnih zarada i stope rasta potrošačkih cijena koja je zastarjela, i ako se ima u vidu sistem uzorkovanja, netačna.
4. Analizu realnog položaja penzionera u Crnoj Gori.
5. Analizu efekata sadašnjeg modela usklađivanja penzija.
6. Analizu kretanja kupovne moći penzionera u posljednjih pet godina.
7. Analizu strukture korisnika minimalnih penzija.
8. Plan buduće reforme penzijskog sistema.
Konačno,
– Penzioneri predstavljaju više od četvrtine stanovništva Crne Gore i zaslužuju da se o njihovom položaju raspravlja sistemski, argumentovano i odgovorno, a ne samo povodom pojedinačnih povećanja penzija ili izbornih ciklusa.
– Spremni smo da ravnopravno sa relevantnim državnim institucijama uzmemo učešća u radu po navedenim zahtijevima jer smo se u proteklom periodu u stručnom smislu ozbiljno bavili navedenim problemima u sistemu Crne Gore, čime smo vidjeli da se postojeći propusti sistemske prirode mogu relativizovati na valjan način”.
(CDM)
