Mnogi proteinske pločice smatraju zdravim međuobrokom, ali hepatolozi upozoravaju da neke od njih mogu štetiti jetri zbog visokog sadržaja šećera i aditiva
Skriveni rizik u „fit“ užini: Ljekari upozorili – može da uništi jetru FOTO
Bolesti jetre među vodećim su uzrocima smrtnosti u svijetu, navodi se u naučnom radu objavljenom u časopisu Journal of Hepatology. Jedan od čestih problema je steatozna bolest jetre povezana sa metaboličkom disfunkcijom (MASLD), koja nastaje zbog nakupljanja masti u jetri i može dovesti do ozbiljnih oštećenja.
Mnogi proteinske pločice smatraju zdravim međuobrokom, ali hepatolozi upozoravaju da neke od njih mogu štetiti jetri zbog visokog sadržaja šećera i aditiva. Istraživanje iz 2025. godine, koje je analiziralo 458 grickalica iz supermarketa, pokazalo je da je 37 odsto njih sadržalo visoke količine šećera, uporedive sa onima u čokoladicama, uprkos tome što su se reklamirale kao zdravi proizvodi, piše Parade.
Kako mogu uticati na jetru
„Previše dodatog šećera, a naročito visokofruktoznog kukuruznog sirupa, može uzrokovati nakupljanje masti u jetri“, objašnjava hepatolog i gastroenterolog dr Chin Rao.
Dodaje da višak šećera može dovesti do upale i ožiljaka na jetri, kao i pogoršati insulinsku rezistenciju. Naučni pregled iz 2023. godine objavljen u Hepatology Communications utvrdio je povezanost između visoke konzumacije šećera i bolesti MASLD.
Dr Rao upozorava da problem nisu samo šećeri.
„Zasićene masti mogu pospješiti nakupljanje masti u jetri i otežati tijelu da efikasno koristi insulin“, kaže.
Zbog toga savjetuje biranje proteinskih pločica sa malo dodatog šećera i više vlakana.
„Pločice koje sadrže jednostavne, minimalno obrađene sastojke i biljne izvore proteina generalno su bolji izbor za zdravlje jetre“, ističe.
Kao alternativu prerađenim proteinskim pločicama preporučuje orašaste plodove, sjemenke, edamame, grčki jogurt, losos, pasulj i sočivo.
„Te namirnice sadrže proteine, zdrave masti i vlakna koja mogu pomoći zdravlju jetre“, pojašnjava dr Rao.
Dodaje da zdravlje jetre ne zavisi od jedne namirnice.
„Najveći uticaj imaju uravnotežena ishrana, redovna fizička aktivnost i ograničen unos prerađene hrane i dodatog šećera“, zaključuje.
(B92)
