Nova studija sugeriše da dugotrajni simptomi reumatoidnog artritisa nisu uvijek posljedica aktivne upale, već da na njih mogu značajno uticati i drugi zdravstveni problemi.
Kod osoba sa reumatoidnim artritisom bol i umor se često smatraju znakom da bolest i dalje napreduje. Međutim, istraživači sa Univerziteta Semelvajs upozoravaju da depresija, poremećaji spavanja, gojaznost i pušenje mogu održavati simptome čak i kada je upala pod kontrolom.
Njihova istraživanja, objavljena u stručnim časopisima Nature Reviews Rheumatology i The Lancet Rheumatology, ukazuju na to da ova stanja ne prate samo bolest, već mogu doprinijeti njenom dugotrajnom ispoljavanju i otežati oporavak pacijenata.
Simptome ne održava samo upala
Reumatoidni artritis je hronična autoimuna bolest u kojoj imuni sistem greškom napada sopstvene zglobove, izazivajući bol, otok i ukočenost. Iako većina pacijenata dobro reaguje na terapiju, procjenjuje se da između 6 i 28 odsto oboljelih ne uspijeva da postigne dugotrajnu remisiju uprkos liječenju.
Istraživači su posebno analizirali vezu između depresije, pušenja, gojaznosti i problema sa spavanjem kod pacijenata sa teško izlječivim oblikom bolesti.
Rezultati pokazuju da se često stvara začarani krug: bol i depresija smanjuju fizičku aktivnost, što može dovesti do povećanja tjelesne težine i lošijeg sna. Istovremeno, loš san i višak kilograma dodatno pojačavaju bol i otežavaju svakodnevno funkcionisanje.
Reumatoidni artritis je hronična autoimuna bolest u kojoj imuni sistem greškom napada sopstvene zglobove, izazivajući bol, otok i ukočenost.
Stručnjaci zato smatraju da ljekari ne bi trebalo automatski da pojačavaju terapiju kada pacijent i dalje prijavljuje simptome.
- Kada se pokazatelji bolesti poprave, a pacijent i dalje pati od bola i umora, potrebno je zastati i potražiti druge uzroke. Umjesto automatskog propisivanja dodatnih ljekova, ljekari bi trebalo da provjere da li simptome održavaju hronični bol, depresija, poremećaji spavanja ili gojaznost – rekao je dr Đerđ Nađ, šef Odjeljenja za reumatologiju i imunologiju na Univerzitetu Semelvajs.
Novi sistem za rano prepoznavanje problema
Tim naučnika razvio je model koji bi ljekarima mogao da posluži kao svojevrsni sistem ranog upozoravanja. Njegov cilj je da pomogne u prepoznavanju situacija u kojima simptomi nisu prvenstveno posljedica upale, već drugih faktora koji utiču na zdravstveno stanje pacijenta.
Prema istraživačima, ovakav pristup mogao bi da poboljša rezultate liječenja i unaprijedi odnos između ljekara i pacijenata, jer omogućava potpunije sagledavanje problema sa kojima se oboljeli suočavaju.
U narednoj fazi istraživanja naučnici planiraju da koriste vještačku inteligenciju kako bi preciznije identifikovali različite grupe pacijenata i razvili efikasnije terapije prilagođene njihovim potrebama.
Vještačka inteligencija može omogućiti preciznije i personalizovano liječenje artritisa.
- Uz pomoć prepoznavanja obrazaca zasnovanog na vještačkoj inteligenciji mogli bismo da identifikujemo podgrupe pacijenata i kreiramo efikasnije, gotovo personalizovane strategije liječenja – izjavila je dr Lila Gunkl-Tot, doktorantkinja na Univerzitetu Semelvajs i jedna od autorki studije.
(B92)
