Poštovanje ljudskih prava ne smije biti predmet političkih pregovora

Piše: Boško Vukićević

S jedne strane, neoboriva je činjenica da se ključna neriješena identitetska pitanja mogu rješavati kada za to bude postojala odgovarajuća parlamentarna većina.

S druge strane, neoboriva je činjenica da će ova, a i svaka buduća parlamentarna većina, imati razumijevanja za rješavanje identitetskih pitanja samo pod uslovom ako su ona, neprestano i bezuslovno, na dnevnom redu i u političkom diskursu partija u Crnoj Gori (makar onih vladajućih kojima su ona dio programskih opredjeljenja).

Takvo kandidovanje krucijalnih neriješenih identitetskih pitanja kao svakodnevni politički diskurs i sam činim, pa sam nekima takvim činjenjem možda i dosadio – ali ono ima svakako svoju logiku i cilj. U tom smislu, ona se nikada ne smiju „gurati pod tepih“ niti stavljati u zapećak, zarad bilo kakvih kratkoročnih političkih kalkulacija.

Suštinske tematike, kao što su privredni oporavak, povećanje životnog standarda, zapošljavanje i ulazak zemlje u Evropsku uniju, ne treba da budu odvojene od pomenutih tematika. Značajan dio aktuelne parlamentarne većine, predvođen predsjednikom Skupštine, odlično razumije date problematike, što će dovesti do odličnog rezultata i na predstojećim parlamentarnim izborima.

Poštovanje ljudskih prava ne smije biti predmet političkih pregovora i dogovora. Ona se, jednostavno, moraju poštovati. Kao što tematike povratka srpskog jezika kao službenog, crnogorske trobojke kao narodne zastave i dvojnog državljanstva spadaju u korpus pitanja poštovanja ljudskih i građanskih prava – njihovo rješavanje mora biti politički prioritet.

Samo rješavanje datog prioriteta može stvoriti uslove za smanjenje društvenih podjela i dovesti do opštenarodnog pomirenja u Crnoj Gori. Insistiranje na takvim prioritetima dovešće do one parlamentarne većine koja će takva pitanja uspješno rješavati nakon narednih izbora.

(Mišljenja i stavovi u rubrici Kolumne/Drugi pišu nisu nužno stavovi redakcije Borbe)