U okviru Festivala vjetra u Kotoru održan je drugi dan konferencije „Boka Kotorska kao održiva nautička destinacija“, čiji je centralni događaj bila panel diskusija „UNESCO i budućnost kruzinga u Zalivu“.
U fokusu razgovora bili su izazovi upravljanja kruzing turizmom u zaštićenom području Boke Kotorske, preporuke UNESCO-a, kao i potreba pronalaženja održivog modela razvoja koji istovremeno štiti kulturnu baštinu i omogućava ekonomski razvoj.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić poručio je da se pitanje kruzing turizma ne može posmatrati jednostrano, naglašavajući da su balans i odgovorno upravljanje ključ budućeg razvoja Kotora.
„Kruzing turizam i turizam uopšte ne mogu se posmatrati izolovano od zajednice. Mora se sagledati njihov uticaj na sve segmente društva i života grada“, istakao je Jokić.
Govoreći o preporukama UNESCO-a, podsjetio je da se u izvještajima posebno ukazuje na uticaj masovnog turizma i kruzinga na kulturno i prirodno nasljeđe zaštićenog područja Boke Kotorske.
Jokić je naglasio da je globalni rast turizma proces koji se ne može zaustaviti, ali da se njime mora upravljati na odgovoran način.

„Možemo diskutovati o problemima, ali ne možemo ignorisati činjenicu da broj turista raste svuda u svijetu. Na nama je da pronađemo model koji će omogućiti održivost i kvalitet života građana“, kazao je predsjednik Opštine Kotor.
Posebno je ukazao na problem izletničkog turizma i drumskog saobraćaja, za koji smatra da predstavlja veći izazov za grad od samih kruzera.
„Kruzeri su vidljivi i zbog toga često prvi na udaru kritika, ali jedan od najvećih problema Kotora jeste nekontrolisani izletnički turizam i drumski saobraćaj. Prošle godine imali smo više od 20 hiljada registrovanih dolazaka autobusa“, naveo je Jokić.

On je podsjetio da je Opština Kotor prošle godine uvela novi sistem upravljanja autobuskim dolascima, kroz unaprijed rezervisane termine i definisane kapacitete, što je, kako je ocijenjeno, već dovelo do smanjenja saobraćajnih gužvi na Benovu.
Govoreći o budućnosti kruzing turizma, Jokić je saopštio da je strateško opredjeljenje Luke Kotor i Opštine da se razmatra model sidrenja kruzera van Veriga, uz organizovani prevoz putnika manjim brodovima do Kotora.
„Niko nije rekao da kruzing treba ukinuti. UNESCO preporuke prije svega govore o ozbiljnijem planiranju i upravljanju“, poručio je Jokić, dodajući da je riječ o kompleksnom procesu koji zahtijeva saradnju države, lokalnih samouprava i institucija.

On je podsjetio i na značaj kruzing industrije za lokalnu ekonomiju, ističući da prihodi od turista predstavljaju važan ekonomski impuls za grad.
Direktor Luke Kotor AD Ljubomir Radović kazao je da je za ovu godinu planirano 566 dolazaka brodova, što predstavlja povećanje od 17 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Radović je naglasio da Luka Kotor funkcioniše u okviru postojećih kapaciteta i po održivim principima, podsjećajući da se najveći dio saobraćaja odvija na sidrištima u zoni Kamenari–Orahovac.
„Moramo djelovati dugoročno i odgovorno. U ovoj industriji rezervacije se zaključuju godinama unaprijed i zato svaka promjena zahtijeva ozbiljno planiranje“, istakao je Radović.
Iskustva Dubrovnika predstavio je predstavnik Lučke uprave Dubrovnik Dario Barbarić, koji je govorio o modelu „Respect the City“, razvijenom nakon godina prekomjernog turističkog pritiska.
Barbarić je podsjetio da je Dubrovnik, nakon preporuka UNESCO-a, ograničio broj kruzera i putnika te uspostavio jasne mehanizme upravljanja destinacijom.

„Dugoročno, održivost mora imati prednost nad kratkoročnim ekonomskim benefitima“, poručio je Barbarić.
Doc. dr Stevan Kordić iz Nacionalne komisije za UNESCO podsjetio je da ICOMOS u svojim izvještajima kruzere prepoznaje kao značajan faktor pritiska na zaštićeno područje Boke Kotorske, kako zbog zagađenja, tako i zbog velikog broja posjetilaca.

On je pojasnio da preporuke UNESCO-a nijesu zabrane, već smjernice koje ukazuju na potrebu odgovornog upravljanja zaštićenim područjem.
„UNESCO i ICOMOS su poput dijagnostičara – ukazuju na problem, a na nama je da pronađemo održivo rješenje“, kazao je Kordić.

Panel je okupio predstavnike lokalnih institucija, pomorske privrede, stručne javnosti i međunarodnih organizacija, a zaključeno je da budućnost kruzing turizma u Boki mora biti zasnovana na planskom upravljanju, regionalnoj saradnji i očuvanju kulturne i prirodne baštine Zaliva.

Izletnički turizam, ili dolazak socijalnih izletnika, preko svojih sindikalnih organizacija, uglavnom iz Albanije, Bugarske, Turske, sa raspalim autobusima starijim od Hrista, zagušuju Kotor, jednako kao i neograničen broj kruzera! Ovakvi “turisti”, ili socijalni izletnici, su dno dna u turizmu i od njih grad nema nikave koristi (osim zagušenja grada), a njihova potrošnja je jednaka vrijednosti kupovine jedne kutije šibica po osobi! Kakve koristi imaju građani Kotora od ovakvih “turista”?! Apsolutno, nikakve! Ovi što dolaze autobusima na par sati, nisu potrošači, jer njih nema za što ni pas da ujede, a oni koji dolaze kruzerima, na kruzerima imaju sve unapred plaćeno (hrana i smještaj), pa i ne pomišljaju na potrošnju! I jedni drugi spadaju u kategoriju turista sa niskim obrazovnim nivoom, jer često se desi da takvi “turisti” i ne znaju gdje se Kotor nalazi, pa mnogi misle da je Kotor u Hrvatskoj, ili da je predgrađe Dubrovnika (izjave pojedinih ovakvih “turista” u intervjuima na Jutjubu)! Demokrate (kasnije u koaliciji sa PES-om), za 10 godina svoje vlasti nisu uspjeli da izgrade jedan jedini hotel za elitni turizam, nisu uspjeli da saniraju gradske zidine, nisu uspjeli da naprave zaobilaznicu oko grada, nisu uspjeli da redukuju broj dolazaka kruzera (kao u Veneciji)! Grad je izuzetno prljav, što se najviše ogleda na relaciji sjeverna vrata od Tabačine – južna vrata od Gurdića! Na tom potezu ne dolazi komunalna inspekcija, a kafići, na tom dijelu, izbacuju zavežljaje sa smećem na ulicu! Kroz taj dio grada se sasvim normalno voze bicikla i trotineti i kreću se kroz rijeku turista! Kad padne najmanja kiša, južna gradska vrata – Gurdić, su blokirana i kroz njih nema prolaza, jer odmah se stvori jezero od fekalija, preko kojeg su razapete klizave daske! Mimo odredaba UNESKO-a, u samom centru se nalazi desetak HOSTELA, za najsiromašnije turiste, sa prenoćišem u kolektivnim sobama, za 10 evra po osobi! Katastrofa! Za to vrijeme Tuistička organizacija Kotora, trijumfalno izdaje statističke podatke o velikom broju stranih posjetilaca, a broj je paušalan. odokativan! Što pametno radi petnaestak zaposlenih u TO Kotor, to je pitanje za Riplija! Za to vrijeme u Kotoru, u organizaciji Opštine Kotor se održavaju razni skupovi, koji nemaju dodirnih tačaka sa zdravim razumom (kao ovaj izmišljeni festival vjetra, ili nekakav triatlon koji blokira ionako zagušene ulice Kotora! Kotor nema elitni turizam! Kotor je došao sa ovima na vlasti, na najniže grane u svojoj istoriji!
I ja sam primijetio da veliki broj trotineta i bicikala prolaze kroz ovaj dio grada, između turista, jer tu živim i sve vidim! Kada samo jedan nesavjesni vozač bicikla i trotineta, udari ili obali nekog turistu, nastaće prava bruka, jer će vjerovatno taj turista preko svoje ambasade tražiti odštetu, pa će se otvoriti niz pitanja u ovom slučaju! Biće to prava Pandorina kutija! Drugi problem su zatarjela tricikla za dostavu hrane, pića i sokova u kafiće, koje voze osobe koje nisu iz Kotora i koji nemaju kulturu ponašanja i kretanja kroz grad! Ovi ljudi ne shvataju da su oni u službi turista, a ne u službi gazdi kafića i oni voze svoje raspadnute tricikle (stare po preko 50 godina) i sviraju turistima da im se maknu sa puta! Ovo je slučaj za kultni strip „Alan Ford“! Neka se ovi iz Opštine Koto, informišu da li u Dubrovniku smiju da se voze trotineti i bicikla kroz grad!