Čovjeku je neophodno da se naspava. Dobar san tokom noći garancija je da ćemo u novi dan krenuti bistrih misli. I pored toga što se zna koliko je san važan, odgovor na pitanje zašto je on toliko presudan i dalje ostaje djelimična misterija.
Tamni, naduveni podočnjaci i intenzivan osjećaj iscrpljenosti, zajedno s lošim raspoloženjem — skoro svi smo to iskusili nakon neprospavane noći.
Kada smo neispavani, naš mozak, čini se, gubi sposobnost da razlikuje važno od nevažnog, što nas pretvara u iscrpljene „olupine” koje burno reaguju na sve i svašta.
Talma Hendler sa Univerziteta Tel Aviva posebno je zainteresovana za to zašto nedostatak sna ima takav uticaj, odnosno zašto nam je „kratak emotivni fitilj” kada smo neispavani.
„Znamo da san utiče na naše emotivno ponašanje, ali ne i kako”, navela je Hendler.
Kako bi to dalje istražila, ona i njene kolege pronašli su 18 dobrovoljaca koje su držali budnima cijelu noć. Eksperiment je bio zahtjevan, jer se tokom njega mjerio i stepen pospanosti ispitanika. Kako je vrijeme odmicalo, pospanost je prirodno rasla.
Volonteri su prošli dvije runde testiranja uz skeniranje mozga: jednom nakon kvalitetnog sna i jednom nakon 24 sata bez spavanja.
U jednom zadatku trebalo je da odrede pravac kretanja žutih tačkica na ekranu, dok su u pozadini bile slike koje su odvlačile pažnju — pozitivne (poput mačića ili ljubavnog para), negativne (poput zmije ili povrijeđenog tijela) ili neutralne (kao kašika ili krava).
Kada su ispitanici bili odmorni, najtačnije su rješavali zadatak, a pažnju su im najviše odvlačile emotivne slike. Međutim, nakon neprospavane noći, lošije su rasuđivali, bez obzira na to kakva je slika bila u pozadini — čak su i neutralne slike počele izazivati emocionalne reakcije.
Objašnjenje je da nedostatak sna generalno narušava rasuđivanje, ali i suptilnije mijenja način na koji mozak obrađuje informacije.
Dalja mjerenja funkcionalnom magnetnom rezonancijom pokazala su razlike u aktivaciji mozga. Posebno su posmatrani amigdala (koja ima ulogu u emocijama) i anteriorni cingulatni korteks (ACC), za koji se smatra da reguliše emocionalne reakcije.
Kod odmorenih ispitanika ova dva dijela mozga rade sinhronizovano. Međutim, kod neispavanih dolazi do poremećaja te veze — ACC reaguje bez pravilne kontrole amigdale, pa emocije postaju slabije regulisane.
Kao rezultat toga, gubi se sposobnost da se razlikuju neutralni i bitni događaji. Sve počinje da djeluje podjednako važno, a emocionalne reakcije postaju pojačane i manje kontrolisane.
(POLITIKA)
