Skupština Notarske komore utvrdila je predlog novih, skupljih i jedinstvenih tarifa za sve notare. Iako je cijena po tarifi fiksna, ona raste u zavisnosti od vrijednosti ugovora. Za notara je posao tehnički identičan, bilo da ovjeravate ugovor za garsonjeru na periferiji ili luksuzni stan u centru grada. Ipak, što je nekretnina skuplja, skuplji je i pečat.
Iz Notarske komore nisu odgovorili na naše pitanje kako pravdaju to što cijena raste sa vrijednošću imovine, a ne sa obimom posla. To, kako je za TV Podgorica kazala advokatica Nina Radulović, nije pravedno.
„Nije baš pravedno, ali pravo i pravda nisu isto, za sada pred našim institucijama to neće biti osporeno, pred evropskim još uvijek ne možemo osporavati ovakve stvari, koje mogu samo da nas usporavaju u EU integracionom procesu. Mada, taj proces je krenuo iz geopolitičkih razloga, tako da će nam debelo progledavati kroz prste“, istakla je Radulović.
Zakon o zaštiti konkurencije jasno zabranjuje sporazume i prakse koje narušavaju ili ograničavaju tržište, posebno u slučajevima kada se unaprijed određuju cijene, ili stvara dominantan položaj bez jasnog javnog interesa. Upravo zbog toga, fiksne notarske tarife mogu biti pravno sporne ukoliko se ne dokaže da su nužne radi zaštite pravne sigurnosti i javnog poretka. Iz tog razloga smo postavili pitanje Agenciji za zaštitu konkurencije da li ovakav model predstavlja kršenje principa slobodne konkurencije na tržištu usluga i da li su ikada sprovodili analizu notarskog tržišta u Crnoj Gori. Međutim, do emitovanja priloga odgovor, takođe, nismo dobili.
„Cijena kao fiksna ili kao minimalna cijena u suštini je po pravilima konkurencije zabranjena. Noviji je trend da se i ovo tržište liberalizuje“, pojasnila je Radulović.
Iako tarifu predlaže notarska komora, ona ne može stupiti na snagu bez saglasnosti Vlade. Upravo u toj vezi otvara se dilema, da li država zaista štiti interes građana ili samo potvrđuje već donijete odluke.
„Notarska komora dogovara notarsku tarifu, dogovore se između sebe, OK sad nam je niska cijena, potrebno je da je povećamo ali ne može da postane važeća ukoliko od strane Vlade ne bude odobrena. Dakle, ovo što kaže evropski sud pravde, veliko je pitanje da li je to pro forme odobrenje ili je stvarno odobrenje gdje je država povela računa o tome da je zaštićen interes građana, Onda bi bili izuzeti od primjene pravila konkurencije“, naglašava Radulović.
Ima slučajeva koje je razmatrao Evropski sud pravde i utvrdio povredu konkurencije, poput predmeta koji se odnosi na Litvansku notarsku komoru i njihovu propisanu metodologiju obračuna pri čemu se dolazi do fiksne cijene, a u drugom slučaju Bugarska advokatska komora.
„Tako da smo presude dobili početkom januara 2024. godine koje kažu da ukoliko su notari i advokati undertakings, advokati definitivno jesu, za notare je upitno jer su oni vršioci javnih ovlašćenja, onda se i na njih primjenjuje pravilo konkurencije, dakle zabranjene su fiksne ili minimalne cijene“, podvukla je Radulović.
I dok Notarska komora insistira na tome da visoke cijene garantuju pravnu sigurnost, na naše pitanje koliko je od osnivanja notarijata do danas zabilježeno slučajeva u kojima je aktivirano osiguranje notara radi obeštećenja klijenata zbog profesionalne greške, odgovor nismo dobili. Moramo naglasiti da zaista jesu uvedene i određene olakšice za socijalno ugrožene, ali osnovni model ostaje isti. Anketirani građani ipak, negoduju zbog visokih cijena.
Ipak, postoje razlozi, dodaje Radulović, zbog čega bi postojeći model notarijata u Crnoj Gori mogao biti sporan.
„Između ostalog, imamo u Ustavu, član 140 stav 3 koji je osnova za zaštitu prava konkurencije i za ta pravila, u smislu da nisu dozvoljeni sporazumi i prakse koje narušavaju konkurenciju ili uzrokuju dominantni ili monopolski položaj“, precizirala je Radulović.
S obzirom na aktuelne cijene, ukoliko građani sa prosječnim primanjima i uspiju da dođu do kredita za rješavanje stambenog pitanja, čeka ih novi administrativni zid. Notarski pečat tada prestaje biti samo potvrda sigurnosti i postaje još jedna skupa barijera, a ceh svakako plaćaju građani.
(RTV Podgorica)
