Predsjednik Opštine Danilovgrad Aleksandar Grgurović saopštio je da Danilovgrad u posljednje vrijeme sve snažnije potvrđuje ono što mnogi već odavno osjećaju – da je ovaj grad izrastao u neformalnu prijestonicu kulture, mjesto gdje se susreću savremeno stvaralaštvo, tradicija i autentična energija ljudi koji kulturu ne doživljavaju kao obavezu, već kao potrebu i način života.
„Danilovgrad u posljednje vrijeme sve snažnije potvrđuje ono što mnogi već odavno osjećaju – da je ovaj grad izrastao u neformalnu prijestonicu kulture, mjesto gdje se susreću savremeno stvaralaštvo, tradicija i autentična energija ljudi koji kulturu ne doživljavaju kao obavezu, već kao potrebu i način života“, naveo je Grgurović, dodajući da se time potvrđuje dugogodišnji razvoj kulturne scene grada.
Podsjetio je i na poznatu misao koja, kako je istakao, najbolje opisuje značaj kulture za identitet zajednice: „Grad bez kulture je samo prostor, a kultura mu daje dušu i trajanje“, što Danilovgrad danas jasno potvrđuje.
Govoreći o radu Centra za kulturu Danilovgrad, Grgurović je istakao da njegove programske aktivnosti obuhvataju širok spektar umjetničkih izraza, a posebnu vrijednost imaju projekti koji se oslanjaju na lokalnu zajednicu i autentične glasove. Među njima je izdvojio predstavu „Danilovgrađanke“, koja je zasnovana na ličnim ispovijestima žena iz Danilovgrada i koja je, kako je naveo, izazvala snažan odjek kod publike.
„Iskrenost, emotivna dubina i hrabrost učesnica pretočene su u umjetnički izraz koji ne samo da inspiriše, već i pokreće dijalog o identitetu, položaju žene i snazi zajedništva“, istakao je Grgurović.
Poseban značaj, kako je naglasio, ima i organizacija Međunarodnog festivala pozorišta za djecu, koji se po prvi put održava u Danilovgradu. Taj događaj, prema njegovim riječima, ne samo da dovodi renomirane umjetnike i ansamble, već i pozicionira grad na kulturnoj mapi regiona i šire.
„Razvijena kultura znači razvijenu zajednicu“, poručio je Grgurović, ističući da ovakve manifestacije podižu ukupni društveni i kreativni nivo grada.
On je posebno ukazao i na značaj Umjetničke kolonije Danilovgrad, koja kroz niz manifestacija obogaćuje kulturni život. Balkansko trijenale skulptura manjih formata, kako je naveo, okuplja umjetnike iz različitih zemalja i doprinosi afirmaciji savremene skulpture, dok simpozijumi i okrugli stolovi otvaraju prostor za dijalog o važnim društvenim i umjetničkim temama.
Posebnu pažnju privlači i Međunarodni festival poezije, koji se održava 4. i 5. juna, a koji, kako je istakao, donosi posebnu lirsku dimenziju gradu.
Govoreći o ljudima koji nose kulturne procese, Grgurović je izdvojio direktora Centra za kulturu Milivoja Lakića, direktora Umjetničke kolonije Andriju Radulovića i kustosa Muzeja Stanka Jovanovića, ističući njihov doprinos razvoju kulturnog sistema Danilovgrada.
Poseban kulturno-istorijski trenutak, prema njegovim riječima, predstavlja i povratak arheoloških iskopina sa lokaliteta Gradina Martinićka iz Beograda, nakon više decenija, što ima izuzetan značaj za Muzej i cjelokupnu zajednicu.
Takođe je istakao i pjesnički konkurs za gimnazijalce iz cijele Crne Gore, u okviru kojeg se dodjeljuje nagrada „Slaven Fatić“, kao važan podsticaj mladim autorima.
„Sve ove aktivnosti zajedno čine snažan i zaokružen kulturni sistem, u kojem se prepliću produkcija, edukacija, međunarodna saradnja i očuvanje nasljeđa“, zaključio je Grgurović, dodajući: „Danilovgrad danas nije samo grad u kojem se kultura dešava – on je grad koji kulturu živi.“
