Digitalizacija i ESG ubrzano mijenjaju poslovanje u Crnoj Gori kroz napredna ICT rješenja, automatizaciju procesa i energetsku efikasnost, dok istovremeno rastu sajber rizici, pa su jačanje bezbjednosti, primjena regulative u praksi i partnerstva ključni za održiv digitalni razvoj.
To je saopšteno na događaju „oneX – Exchange. Expand. Explore“, koji je u okviru CheckIn konferencije, organizovala kompanija One Crna Gora za biznis zajednicu u Baru.
U okviru I panela „Zelena digitalizacija i ESG kroz savremena ICT rješenja“, komercijalni direktor operacija u One Crna Gora Drago Kažić, kazao je da je ključna prekretnica u razvoju telekomunikacija bila pojava mobilnog interneta i pametnih uređaja, koji su transformisali način na koji ljudi obavljaju svakodnevne aktivnosti.
„Od poziva i SMS poruka došli smo do toga da putem telefona obavljamo gotovo sve, od poslovnih zadataka do ličnih obaveza. U tom smislu, telefon je u velikoj mjeri zamijenio i računar“, naveo je Kažić.
Naglasio je da je Crna Gora u međuvremenu napravila značajan iskorak kada je riječ o tehnološkom razvoju.
„Dok smo ranije pokušavali da sustignemo svijet, danas možemo reći da smo u korak sa savremenim trendovima. 5G mreža je razvijena, a među prvima u Evropi testirane su i napredne verzije poput 5G Advanced tehnologije“, kazao je Kažić.
Govoreći o digitalizaciji i zelenoj tranziciji, Kažić je istakao da su ti procesi neraskidivo povezani.
„Za nas ESG nije dodatna obaveza, već način poslovanja. Kroz unapređenje mreže i kontinuirana ulaganja doprinosimo smanjenju emisije CO2 i većoj energetskoj efikasnosti“, objasnio je Kažić.
Kažić je ukazao i na rastući značaj bezbjednosti u digitalnom okruženju.
„Digitalizacija nas je učinila izloženijim rizicima, zbog čega je neophodno ulagati u zaštitu sistema i podataka. Kroz partnerstva unutar 4iG grupe i saradnju sa globalnim kompanijama, trudimo se da na domaće tržište donesemo napredna sigurnosna rješenja“, kazao je Kažić.
On je dodao da je kompanija značajno proširila svoj portfolio usluga.
„Pored mobilne telefonije, razvili smo i fiksna rješenja, povezivanje udaljenih lokacija, direktan pristup internetu, kao i sigurnosne servise poput DDoS zaštite i SOC (Security Operations Center) usluga“, naveo je Kažić.
Istakao je da kompanija One Crna Gora danas gradi partnerske odnose sa korisnicima.
„Prevazišli smo klasičan odnos operatera i klijenta. Danas zajedno sa korisnicima razvijamo rješenja i pratimo njihove potrebe, kako bismo ostali relevantni na domaćem i evropskom tržištu“, poručio je Kažić.
Alen Djelošević iz kompanije Rapex Plus je istakao je da ta porodična firma već tri decenije uspješno posluje na tržištu, prateći i implementirajući savremene tehnološke trendove u proizvodnji aluminijumske i PVC stolarije.
„Tokom godina prošli smo značajan razvojni put, od ručne obrade profila do najsavremenijih automatizovanih mašina koje danas koristimo. Automatizacija nam je omogućila veću preciznost, produktivnost i efikasnost u radu“, kazao je Djelošević.
Posebno je naglasio važnost digitalizacije i umreženih sistema u savremenoj proizvodnji, pojašnjavajući da mašine u proizvodnom procesu međusobno komuniciraju, što omogućava zaposlenima da u svakom trenutku, putem telefona ili tableta, prate i kontrolišu proizvodnju, bez potrebe da budu fizički prisutni u kancelariji.
Govoreći o energetskoj efikasnosti, Djelošević je naveo da je ona u Crnoj Gori značajno unaprijeđena u posljednjih deset godina, prije svega zahvaljujući dolasku stranih investitora koji su nametnuli više standarde.
„Digitalni kanali danas omogućavaju kupcima da se lakše informišu o ključnim karakteristikama proizvoda, poput termalnih vrijednosti stakala ili nivoa zvučne izolacije, što je posebno važno za objekte u prometnim zonama“, rekao je Djelošević.
Predstavnik kompanije Euromix industrija Enes Banda podijelio je iskustva o procesu digitalne transformacije unutar kompleksnog industrijskog sistema koji obuhvata eksploataciju kamena, proizvodnju, logistiku i transport.
Ukazao je da je osnovni izazov u ovakvom poslovanju visok nivo kompleksnosti, navodeći da bez kvalitetnog sistema upravljanja kompanije lako mogu izgubiti kontrolu nad troškovima, efikasnošću, pa i nad samim poslovanjem.
„Upravo zbog toga Euromix je od samog početka pristupio digitalizaciji sistematski i temeljno. Prvi korak bio je uvođenje ERP sistema za upravljanje resursima, koji danas predstavlja centralnu bazu poslovanja. Ovaj sistem je integrisan sa nizom drugih rješenja, uključujući GPS praćenje radnih mašina i vozila, kao i sistem kamera u kabinama. Na taj način kompanija u realnom vremenu prati potrošnju goriva, način korišćenja mašina i njihovu angažovanost na konkretnim projektima“, naveo je Banda.
Kazao je da danas u kompaniji imaju više od 250 korisnika unutar sistema, uz dodatne mobilne i druge tehnologije koje omogućavaju potpunu povezanost i dostupnost informacija.
Govoreći o izazovima digitalizacije u industriji, Banda je ocijenio da problem nije u dostupnosti tehnologije, već u načinu njenog razumijevanja i implementacije.
„Digitalna transformacija se često pogrešno posmatra kao izolovan IT projekat. Uvođenje pojedinačnih alata bez njihove međusobne integracije ne donosi stvarne rezultate“, upozorio je Banda.
U okviru drugog panela „Bezbjednost informacionih sistema i zakonski okvir u Crnoj Gori“, predstavnik kompanije Cetin Ratomir Janković ukazao je na snažan tehnološki napredak telekomunikacione industrije, ali i na sve izraženije izazove u oblasti sajber bezbjednosti i upravljanja podacima.
Podsjećajući na razvoj sektora, Janković je istakao da se industrija transformisala „od jednog dial-up pristupa, krčanja modema“ do današnje ere u kojoj se govori o „gigabitu, 10 gigabita, 100 gigabita, 400 gigabita“, naglašavajući da tehnološke inovacije kontinuirano pomjeraju granice.
„Sama tehnologija više nije ključna konkurentska prednost. Tehnologija je dostupna svima, ali onaj ko ima dobar pristup, onaj ko razumije korisnika, biće bolji“, poručio je Janković.
Ukazao je na značaj podataka, koje je označio kao osnovnu vrijednost savremenog digitalnog okruženja.
„Suštinska stvar u tom nekom digitalnom suverenitetu je podatak i oko njega se sve vrti, a da mi toga baš i nismo svjesni“, upozorio je Janković, dodajući da je odgovorno upravljanje podacima pitanje koje prevazilazi tehnički nivo i ulazi u domenu ekonomije i bezbjednosti.
Posebno je naglasio potrebu za lokalizacijom podataka, ističući da građani i privreda moraju da vode računa gdje su im podaci, ističući da je lokalizacija podatka polazna osnova za očuvanje digitalnog suvereniteta.
Marko Elazar iz kompanije Nova Defense je kazao da kao i svaka tehnologija, i vještačka inteligencija može imati dvostruku primjenu, i korisnu i destruktivnu.
„Već sada je vidljivo da se AI koristi za sajber napade, što će u budućnosti dovesti do njihovog ubrzanja i širenja, pa više neće biti pitanje da li će neka kompanija biti meta, već kada“, rekao je Elazar.
Upozorio je da mnoge organizacije ulažu značajna sredstva u razvoj i implementaciju AI tehnologija, ali da pritom zanemaruju bezbjednosni aspekt, navodeći da u tome vidi jedan od ključnih izazova perioda koji dolazi.
„Poseban problem jeste uvjerenje da se incidenti dešavaju drugima, ali ne i nama. Takav pristup dovodi do toga da se reaguje tek nakon napada, iako posljedice mogu biti toliko ozbiljne da kompanija ne dobije priliku za oporavak“, rekao je Elazar.
On je ocijenio da region po pitanju svijesti o sajber bezbjednosti ne zaostaje za ostatkom svijeta, ali da globalno i dalje postoji značajan prostor za unapređenje razumijevanja i pristupa ovom problemu.
Menadžer sektora za informacionu bezbjednost u One Crna Gora Ljubomir Dujović, osvrnuo se na razvoj oblasti informacione bezbjednosti kroz sopstveno višedecenijsko iskustvo, ističući koliko se ova oblast promijenila u posljednjih 25 godina.
Na početku karijere, kako je naveo, bezbjednost informacionih sistema bila je znatno jednostavnija i uglavnom se svodila na fizičku zaštitu, kontrolisan pristup prostorijama i osnovnu zaštitu opreme.
„Sajber bezbjednost, udaljeni pristup i kompleksne prijetnje kakve danas poznajemo, tada su bile gotovo apstraktan pojam. Primarni fokus bio je da sistemi funkcionišu“, rekao je Dujović.
Ukazao je na uticaj savremenih faktora poput razvoja vještačke inteligencije, ali i političkih i hibridnih sukoba koji indirektno utiču na privredu.
„Sve to dodatno komplikuje bezbjednosni pejzaž i zahtijeva kontinuirano prilagođavanje, usavršavanje i razvoj kapaciteta. Informaciona bezbjednost je jedna od najdinamičnijih oblasti danas. Statistike pokazuju da se novi malver pojavljuje na svakih nekoliko minuta. To znači da oni koji rade u ovoj oblasti moraju konstantno učiti i unapređivati svoje znanje“, rekao je Dujović.
Naglasio je da nijedna organizacija ne može samostalno odgovoriti na sve izazove, ocijenjujući da je partnerstvo sa drugim kompanijama i industrijom ključno za efikasnu zaštitu.
Govoreći o ključnim faktorima bezbjednosti, Dujović smatra da su ljudi i sistemi podjednako važni.
„Čak i najnapredniji sistemi neće biti efikasni ako ih koriste nedovoljno obučeni korisnici, dok sa druge strane, ni visoko obučeni kadrovi ne mogu nadoknaditi loše konfigurisane ili nezaštićene sisteme“, rekao je Dujović.
Ocijenio je da je podizanje svijesti i edukacija zaposlenih jedan od ključnih zadataka u oblasti informacione bezbjednosti.
Dujović je podsjetio i na sajber napad na državnu administraciju Crne Gore 2022. godine, koji je imao snažan uticaj na podizanje svijesti o značaju ove oblasti, kao i da je nakon tog incidenta uslijedilo donošenje Zakona o informacionoj bezbjednosti, koji je usklađen sa evropskom NIS2 direktivom.
„Zakon definiše tri kategorije subjekata: ključne, važne i ostale, u zavisnosti od njihovog značaja za funkcionisanje države. Ključni subjekti, poput telekomunikacionog sektora, imaju najstrože obaveze, uključujući primjenu međunarodnih standarda, dok se dodatni standardi odnose na zaštitu privatnosti i ličnih podataka. U tom kontekstu, najavljeno je i usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa GDPR regulativom“, pojasnio je Dujović.
Smatra da je zaokruživanje regulatornog okvira moguće tek uz donošenje zakona o zaštiti kritične infrastrukture, koji bi obuhvatio sve ključne sektore, od energetike i transporta, do finansija i proizvodnje hrane.
„Bez potpune integracije sistema, ljudi i regulative, nema efikasne bezbjednosti. To je proces koji zahtijeva kontinuiran rad i saradnju svih aktera“, zaključio je Dujović.
(PR Centar)
