Crna Gora se nalazi u naprednoj fazi usklađivanja sa pravilima Evropske unije u oblastima digitalnih usluga, digitalnih tržišta i slobode medija, saopštila je ministarka kulture i medija Tamara Vujović na panelu „Usklađivanje Crne Gore sa evropskim okvirom za medije i digitalni prostor“.
Kako je istakla, riječ je o kontinuiranom procesu koji obuhvata izmjene zakonodavstva, izgradnju institucionalnog okvira i pripremu za primjenu evropskih pravila u oblastima koje se stalno razvijaju.
„U završnoj fazi je izrada zakona o sprovođenju Akta o digitalnim uslugama (DSA), čije se usvajanje očekuje u drugom kvartalu 2026. godine. Tim zakonom uređuju se nadležnosti organa, mehanizmi nadzora i zaštita prava korisnika, uz uspostavljanje institucionalnog okvira za primjenu pravila koja su u EU direktno primjenjiva kao uredba“, kazala je Vujović.
Ona je dodala da se paralelno radi i na okviru za primjenu Akta o digitalnim tržištima (DMA), kroz međuresornu radnu grupu koju koordinira Ministarstvo ekonomskog razvoja, te da će oba zakonska rješenja biti upućena na javnu raspravu.
Vujović je pojasnila da DSA zahtijeva uspostavljanje posebne institucionalne strukture, uključujući imenovanje koordinatora za digitalne usluge i mehanizme saradnje sa evropskim institucijama.
„Na tim rješenjima od juna 2025. radi multisektorska radna grupa koju čine predstavnici državnih institucija, regulatora, medija i civilnog društva, uz podršku međunarodnih partnera, prije svega Evropske komisije i Savjeta Evrope“, navela je ona.
Prema njenim riječima, cilj je priprema kompletnog sistema za efikasnu primjenu evropske regulative.
„U suštini, cilj je da se pripremi cjelokupan sistem – od institucija i regulatora do civilnog sektora – da djeluje koordinisano i usklađeno, jer je jedino takav pristup preduslov za efikasnu primjenu i stvarnu zaštitu građana u digitalnom okruženju“, naglasila je Vujović.
Govoreći o značaju DSA i DMA, ministarka je istakla da ovi akti uređuju odgovornost digitalnih usluga, transparentnost i funkcionisanje digitalnih tržišta.
„Usklađivanje sa tim pravilima je i instrument jačanja vladavine prava i unapređenja tržišne konkurencije“, kazala je ona.
Vujović je ukazala i na benefite koje DSA donosi građanima.
„Primjena DSA podrazumijeva jačanje zaštite korisnika, uključujući efikasnije postupanje po prijavama nezakonitog sadržaja, veću transparentnost sistema preporuka i oglašavanja, kao i dodatne obaveze vrlo velikih online platformi u upravljanju sistemskim rizicima“, rekla je Vujović.
U oblasti medija, kako je dodala, proces usklađivanja obuhvata i Evropski akt o slobodi medija (EMFA).
„Cilj nije samo formalno usklađivanje, već uspostavljanje funkcionalnog sistema koji može da se primjenjuje u praksi i obezbijedi zaštitu prava korisnika i slobodu medija u skladu sa evropskim standardima“, zaključila je Vujović.
Profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu, Hrvoje Lisičar, ocijenio je da je Crna Gora na dobrom putu, ali da slijedi zahtjevan proces.
„Mislim da idete u dobrom smjeru. Riječ je o vrlo složenom i zahtjevnom procesu, u kojem postoji mnogo nerazumijevanja o tome šta zapravo digitalne usluge podrazumijevaju“, kazao je Lisičar.
On je pojasnio da DSA predstavlja širok regulatorni okvir.
„Kada uzmete u obzir šta se sve danas odvija online, jasno je koliko je to kompleksan sistem i koliko aktera mora biti uključeno“, naveo je Lisičar.
Posebno je ukazao na ograničenja manjih država u odnosu na velike tehnološke kompanije.
„Upitno je koliko jedna država poput Hrvatske ili Crne Gore može samostalno uticati na velike platforme. Upravo zato je važna uloga Evropske komisije, jer se na taj način nastupa zajednički i efikasnije“, rekao je Lisičar.
On je naglasio da je DSA „živi“ dokument koji zahtijeva stalno prilagođavanje.
„Ako nemate dovoljno kapaciteta, posebno stručnog kadra koji može pratiti te promjene, dolazi do problema“, upozorio je Lisičar.
Govoreći o primjeni, dodao je:
„Države moraju definisati šta smatraju nezakonitim sadržajem, dok se kroz sistem omogućava njegovo uklanjanje i nadzor.“
Pomoćnica direktorice Agencije za audiovizuelne medijske usluge, Jadranka Vojvodić, istakla je značaj saradnje u procesu usklađivanja.
„Radna grupa je bila izuzetno heterogena. Pored ministarstava, učestvovali su predstavnici nevladinog sektora, pravosuđa i tužilaštva. To nam je omogućilo da probleme sagledamo iz različitih uglova“, kazala je Vojvodić.
Ona je pojasnila da je cilj bio objedinjavanje pristupa implementaciji DSA, DMA i EMFA.
„Zaključili smo da je najracionalnije rješenje donošenje implementacionog zakona koji bi definisao institucije, nadležnosti i način finansiranja, uz javnu raspravu i dalje usvajanje do kraja godine“, navela je Vojvodić.
Kako je dodala, fokus je i na jačanju kapaciteta.
„Važno je da se jasno definiše koordinator, nadležni organi i način finansiranja, kako bi sistem bio funkcionalan“, istakla je ona.
Posebno je naglasila potrebu edukacije i informisanja građana.
„Građani moraju znati da imaju prava i u digitalnom okruženju, kao i mehanizme zaštite. DSA donosi upravo takve mogućnosti, ali je važno da ih korisnici prepoznaju i koriste“, poručila je Vojvodić.
Na panelu je ocijenjeno da je riječ o jednom od najzahtjevnijih segmenata procesa evropskih integracija. Učesnici su istakli potrebu paralelnog razvoja zakonodavnog i institucionalnog okvira za primjenu DSA i DMA, uz postepeno prilagođavanje medijskog zakonodavstva u skladu sa EMFA.
Panel je organizovan u saradnji Ministarstva kulture i medija, Ministarstva evropskih poslova, Open Society Foundations – Western Balkans i SHARE fondacije.
(PR CENTAR)
