Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta predložio je državnim organima Srbije, povodom 84 godine od osnivanja takozvane Nezavisne Države Hrvatske (NDH), da se 10. april proglasi za Dan sjećanja na genocid nad Srbima u NDH sa ciljem, kako je naveo, da ta tema postane sastavni dio kulturnog obrasca i identiteta srpskog naroda, a posebno mlađih generacija.
Linta je istakao da bez istorijskog konteksta nije moguće shvatiti događaje iz devedesetih godina prošlog vijeka, navodi se u saopštenju Saveza Srba iz regiona.
„Ključni razlog zalaganja da pomenuti datum bude proglašen Danom sjećanja i žalosti jeste činjenica da je odmah nakon osnivanja NDH 10. aprila 1941. godine započela realizacija dugo pripremanog plana istrebljenja i uništenja srpskog naroda na čitavom području današnje Hrvatske, BiH i Srema sve do Zemuna s ciljem stvaranja etnički čiste Velike Hrvatske bez Srba“, rekao je Linta.
Naglasio je da bi svakog 10. aprila trebalo da se održi komemorativna akademija, dva minuta ćutanja za srpske žrtve genocida u NDH, da zastave budu spuštene na pola koplja, a medijski sadržaji prilagođeni tematici genocida, prenosi Tanjug.
Na sličan način, kako je dodao, Izrael svake godine obilježava Dan sjećanja na žrtve Holokausta.
„Srbija bi trebalo tog dana da zastane na dva minuta. Na zvuk sirena i crkvenih zvona građani bi dvominutnim ćutanjem na ulicama, radnim mjestima i na drugim lokacijama, kao i učenici u školama, odali počast srpskim žrtvama genocida u NDH. Zastave na državnim institucijama i ustanovama bile bi spuštene na pola koplja. U osnovnim i srednjim školama na taj dan bi se organizovao poseban školski čas, a radio i TV stanice bi emitovale prigodne programe na temu genocida. Sve planirane kulturne i sportske manifestacije bile bi prilagođene Danu sjećanja i žalosti“, rekao je Linta.
Pored toga, napomenuo je, Srbija treba da usvoji Rezoluciju o genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH i osnuje Memorijalni centar genocida nad Srbima u NDH.
„Cilj predloženih mjera jeste da se na sistematski način njeguje kultura sjećanja i započne planska i aktivna borba za priznanje genocida nad našim narodom u međunarodnoj zajednici“, zaključio je Linta.
