Stres kao tihi neprijatelj imuniteta
Kada je tijelo pod stresom, oslobađa kortizol, hormon koji može smanjiti upalu. Iako kratkotrajni stres uglavnom nije štetan, dugotrajna ili hronična izloženost stresu može biti problematična. Stalno povišen nivo kortizola može dovesti do pojačane upale u tijelu. Osim toga, stres smanjuje broj imunih ćelija, poput limfocita, čineći vas osjetljivijim na razne bolesti.
Uticaj prekomjerne tjelesne težine
Gojaznost je značajan faktor rizika za teže oblike bolesti poput kovida 19, ali i za razvoj srčanih oboljenja. Stanja povezana s gojaznošću, kao što su visok krvni pritisak ili koronarna arterijska bolest, dodatno opterećuju i slabe imuni sistem.
Prekomjerna tjelesna težina takođe je uzrok povišenih nivoa upalnih procesa i citokina. Citokini su proteini koji pomažu u borbi protiv infekcija, ali njihov višak može oslabiti imunitet i pogoršati tok bolesti.
Alkohol i oslabljen imunitet
Česta i prekomjerna konzumacija alkohola može značajno narušiti funkciju imunog sistema. Problemi s alkoholom mogu smanjiti broj ključnih imunih ćelija, ostavljajući tijelo ranjivijim i manje sposobnim za borbu protiv infekcija.
Kako okolina utiče na zdravlje
Zagađenje vazduha može oštetiti imuni i kardiovaskularni sistem, čak i kod djece. Faktori okoline, poput zagađivača, s vremenom postepeno slabe odbrambene mehanizme organizma. U nekim slučajevima, kao kod astme, zagađenje vazduha može podstaći imuni sistem na preteranu i nepotrebnu reakciju.
Važnost kvalitetnog sna
Manjak sna direktno narušava funkciju imunog sistema. Odrasle osobe trebalo bi da spavaju najmanje sedam sati svake noći. Mnogi se ne pridržavaju te preporuke, što može biti jedan od razloga zašto češće obolevaju.
Hronične bolesti kao faktor rizika
Osobe koje pate od hroničnih bolesti poput dijabetesa, depresije, alergija ili srčanih oboljenja mogu imati smanjenu sposobnost borbe protiv infekcija. Pušači takođe spadaju u rizičnu grupu jer pušenje dokazano slabi imuni sistem.
Uloga pravilne ishrane
Neadekvatna ishrana, odnosno pothranjenost, direktno je povezana sa slabljenjem funkcije imunog sistema. Iako većina ljudi unosi dovoljno hranljivih materija, oni čija ishrana nije uravnotežena mogu se suočiti s češćim obolevanjem.
Higijena kao prva linija odbrane
Mnoge klice prenose se dodirom s kontaminiranih površina. Ako često dodirujete takve površine, a ne perete redovno ruke, povećavate vjerovatnoću zaraze. Pravilno rukovanje hranom, redovno tuširanje i pranje ruku nakon korišćenja toaleta osnovne su higijenske navike koje pomažu u prevenciji bolesti.
Starenje i imuni sistem
S godinama funkcija imunog sistema prirodno opada. Otprilike od srednjih godina nadalje tijelo postaje manje efikasno u borbi protiv infekcija. To znači da starije osobe mogu češće obolijevati, imati teže simptome i da će im trebati više vremena za oporavak.
Ko je podložniji bolestima?
Osim navedenih razloga, na otpornost organizma utiče još nekoliko faktora:
- Nedovoljna izloženost klicama u djetinjstvu – prema higijenskoj hipotezi, što je dijete izloženije raznim bakterijama i virusima, to njegov imuni sistem postaje jači.
- Genetika – određuje naš urođeni imunitet. Slabiji urođeni imunitet otežava razvoj stečenog imuniteta, povećavajući rizik od infekcija.
- Godišnja doba – virusi se lakše šire po hladnom vremenu, zbog čega zimi češće obolijevamo. Boravak u zatvorenim prostorima s više ljudi također povećava rizik od prenosa virusa.
Kako ojačati imuni sistem?
Iako ne postoji čarobna formula za jačanje imuniteta preko noći, određene zdrave navike mogu vas efikasno zaštititi od bolesti.
- Uravnotežena ishrana – bogata voćem i povrćem obezbjeđuje ključne nutrijente poput cinka, gvožđa, vitamina C i omega-3 masnih kiselina, koji su neophodni za zdrav imuni sistem.
- Redovna fizička aktivnost – poboljšava cirkulaciju, što podstiče proizvodnju antitela, a ujedno smanjuje stres.
- Kvalitetan san – presudan je jer tijelo tokom spavanja oslobađa citokine. Manjak sna smanjuje njihov nivo i povećava rizik od bolesti.
- Ograničena konzumacija alkohola – jedno piće dnevno za žene i dva za muškarce.
- Održavanje zdrave tjelesne težine – jača imunitet i smanjuje rizik od hroničnih bolesti koje ga slabe.
- Smanjenje stresa – aktivnosti poput dubokog disanja, meditacije ili slušanja opuštajuće muzike pomažu u kontrolisanju stresa.
- Prestanci pušenja – ključan je korak jer pušenje povećava rizik od respiratornih komplikacija u slučaju bolesti.
(B92)
