U organizaciji Umjetničke kolonije Danilovgrad otvorena izložba radova Prvog trijenala Balkana skulptura malog formata, događaj koji premijernim izdanjem, pokazuje ambiciju da preraste u jednu od ključnih regionalnih manifestacija savremene vajarske umjetnosti.
Umjetnička kolonija Danilovgrad, decenijski prepoznatljiva po monumentalnim kamenim formama, ovoga puta, sabrala je radove manjeg, galerijskog formata. Postavka skulptura 33 umjetnika iz osam balkanskih država, nudi precizan uvid u savremene tokove vajarske scene regiona.
Prvo trijenale, kako ističe direktor Andrija Radulović, predstavlja prekretnicu, novo poglavlje u 54. godine dugom radu Kolonije, potvrđujući njen značaj i visoko mjesto u crnogorskom, ali i širem balkanskom umjetničkom prostoru.
„Skulpture koje su pred vama, kao moćni znaci, progovaraju jezikom čiste likovnosti, promišljeno, moderno, intuitivno, hrabro, tretirajući vrijeme i aktuelne tendencije savremene skulptorske umjetnosti na prostoru Balkana. One svjedoče o bivstvovanju, obnavljanju i oblikovanju i svaka od njih čuva svoju iskru iz koje je nastala, zna svoj izvor odakle je potekla i ima svoj karakter i posjeduje svoju individualnost. I ono najvažnije, svaka od ovih tvorevina bilo u drvetu, kamenu čeliku ili terakoti ima svoj pečat -otisak duše, a ljudska duša je neuništiva“, istakao je Radulović.
Budimir Aleksić, potpredsjednik Vlade Crne Gore, otvarajući izložbu, posebno je akcentovao značaj skulpture, u vremenu dominacije digitalnih tehnologija, kao neponovljivog, taktilnog i autentičnog izraza.
“Danas, kada živimo u eri sve prisutne vještačke inteligencije i virtuelnih svjetova, značaj ovakvih događaja postaje veći nego ikada. Dok algoritmi generišu slike i simuliraju stvarnost, vajarstvo ostaje nepokolebljivi čuvar autentičnosti i amanacija čovjekovog kreativnog duha. Skulptura je direktan dijalog između ljudske ruke i materije.Ona se ne može izračunati ona se mora osjetiti. U malom formatu, koji je pred vama, utisnut je neponovljivi trag umjetničkog prsta, njegov dah i energija koju nijedna mašina ne može replicirati. Ovakvi susreti nas podsjećaju da je umjetnost u svojoj srži čin ljudske hrabrosti, da u prolaznom svijetu ostavi trajan fizički trag. Takođe, mislim da neću pogriješiti ukoliko ustvrdim, a zato ima sijaset razloga, da je događaj kome je upravo prisustvujemo jedan od najznačajnijih u kulturnoj istoriji Crne Gore, kada je riječ o vajarskoj umjetnosti“, poručio je, uz ostalo, Aleksić koji je otvorio prvo Trijenale malih skluptura Balkana.
Stručni žiri u sastavu prof. dr Tatjana Burzanović, Žana Filipović, istoričarka umjetnosti i Dragan Jovanović Danilov, likovni kritičar i književnik, izdvojio je radove koji najuvjerljivije objedinjuju umjetnički kvalitet, autentičnost i savremeni izraz.
“Na izložbi su predstavljene skulpture izvedene u različitim materijalima – kamenu, metalu. drvetu, terakoti i kombinovanim tehnikama, u rasponu od tradicionalno oblikovanih kompozicija do savremenih, apstraktnih eksperimentalnih formi, čime se potvrđuje raznovrsnost i vitalnost savremene skulptorske umjetnosti. Žiri je imao izuzetno odgovoran i zahtjevan zadatak da među 33 ponuđena rada, koji na uvjerljiv način prezentuju savremene umjetničke prakse i individualne autorske poetike, izdvoji i dodjeli trì nagrade za najuspjelija ostvarenja. Prilikom odlučivanja, žiri je vrednovao umjetnički kvalitet, inovativnost, autentičnost izraza, kao i odnos prema savremenim tokovima u skulptorskoj umjetnosti“, Burzanović, predsjednica žirija.
Nagrada “Mikrokozma” pripala je Vukašinu Miloviću, skluptoru iz Srbije, za rad u metalu „Bez naziva“, dok je nagrada “Trijenale” dodijeljena crnogorskom umjetniku Peđi Milačiću, za rad u kamenu „Zid“.
“U tako kvalitnoj konkurenciji, da vas neko prepozna i izdvoji, velika je čast. Moj rad je iz ciklusa „Beskrajni prohodi“, koji sam začeo 2017. godine i do sada na njemu istrajavam. Rad je realizovan na gvozdenoj podlozi, kvadratnog oblika i ima puno intervencija na formi. Želja mi je bila da materijal, koji je grub i sirov, pretvorim u nešto što je podantno, senzibilno i održajno. Umjetnik mora da pravi balans između ideje i karaktera materijala, mora da je prisutno sve ono što se dešava tokom realizacije, znači da se neke usputne slučajnosti moraju prepozati i usvojiti. A kada materijalu predamo dio našeg bića, onda on postaje senzibilan i prijimječiv“ istakao je Milović, prvi dobitnik nagrade “Mikrokozma”.
„U jednom kamenu prepoznao sam energiju j stare crnogorske kuće i od njega napravio skulpturu.To je kamen, istrgnut iz zida kuće, u kojoj su se rađale generacije, rasla, odgajala se djeca i umirali stari ljudi. Toj posebnoj energiji, u tom kamenu, koji sam stavio sam na postament, dao sam značaj“, kazao je Miličić, prvi laureat nagrade “Trijenale”.
Specijalno priznanje pripalo je vajaru iz Bugarske, Nikoli Koliazovu za rad u kamenu „Geologija forme“. U najužem izboru žirija bile su sklupture Rajka Sušića i Ivane Radovanović.
Diplome i novčane nagrade najboljim vjarima uručio je Aleksandar Grgurović, predsjednik Opštine Danilovgrad.
Trijenalni koncept međunarodne smotre skulptura malog formata obezbjeđuje Umjetničkoj koloniji Danilovgrad neophodan vremenski okvir za selektivan i promišljen pristup, dok njen međunarodni karakter učvršćuje poziciju Kolonije kao mjesta susreta različitih umjetničkih poetika u regionu.
Prvo izdanje izložbe već jasno potvrđuje osnovnu ideju manifestacije, da mali format, artikuliše snažanim i kompleksanim umjetničkim izrazom.
(RTNK)
