Dok Crna Gora na početku 2026. godine bilježi potpunu blokadu registracije novih preduzeća, Evropska unija lansira „EU Inc.“ model koji predviđa osnivanje firme za manje od 48 sati. Ovaj kontrast jasno ukazuje na duboki jaz između deklarativne posvećenosti digitalizaciji i realnog stanja na terenu gdje birokratski čvorovi guše ekonomski potencijal države.
Poreska uprava pravda zastoj normativnim nesuglasicama i fazom stabilizacije novog IRMS sistema, ali privreda nema luksuz da čeka na usklađivanje zakona. U eri AI revolucije, gdje brzina reakcije određuje opstanak na tržištu, čekanje na poreske potvrde do 15 dana predstavlja direktnu barijeru razvoju i inovacijama.
Digitalizacija javne uprave ne smije biti samo puka zamjena papira elektronskim formatom, već korjenita reforma koja eliminiše suvišne procedure. Ukoliko Crna Gora želi biti dio jedinstvenog evropskog tržišta, mora usvojiti standarde koji podrazumijevaju registraciju biznisa klikom, a ne višemjesečnim pravnim lavirintima.
Evropski plan „28. režima“ postavlja ljestvicu visoko, nudeći kompanijama mogućnost da zaobiđu nacionalne barijere i posluju po modernim, unificiranim pravilima. Crnogorska administracija mora shvatiti da nefunkcionalni sistemi direktno tjeraju investitore ka uređenijim tržištima koja već implementiraju napredna digitalna rješenja.
Povezivanje svih državnih registara u jedinstvenu platformu je imperativ kako bi se izbjeglo prebacivanje odgovornosti između institucija dok sistem stoji. Bez potpune operativnosti elektronskog potpisa i automatske razmjene podataka, Crna Gora rizikuje da ostane tehnološka periferija u trenutku kada se Evropa integriše brže nego ikad.
Reforma poreskog sistema i registracije preduzeća mora biti prioritet koji ne trpi izgovore o „normativnoj neusklađenosti“. Efikasna digitalna uprava je jedini put ka stvaranju konkurentne ekonomije spremne za izazove vještačke inteligencije i globalne utakmice.
