Mit o doručku kao “najvažnijem obroku u danu” postoji decenijama, ali najnovija istraživanja pokazuju da situacija nije tako jednostavna.
SAD: oko 75% odraslih redovno doručkuje.
Velika Britanija: 94% odraslih i 77% adolescenata.
Švajcarska: dve trećine odraslih redovno doručkuje.
Srbija: 2019. godine doručkovalo je 83,8% stanovnika, dok je među decom taj procenat bio samo 65,1%.
U brzini jutarnjih rituala doručak je često prvi obrok koji se preskače ili zameni brzim zalogajem.
Doručak prekida noćni post i obnavlja energetske rezerve.
Pomaže u povećanju energije i boljoj upotrebi proteina i kalcijuma.
Aktivira metabolizam i priprema telo da pravilno reaguje na insulin i unos hrane tokom dana.
Studije pokazuju povezanost između preskakanja doručka i gojaznosti, ali uzrok nije direktan: osobe koje doručkuju često imaju i druge zdrave navike (vežbanje, nepušenje).
Kontrolisane studije su pokazale da doručak sam po sebi ne garantuje gubitak težine – važno je šta se menja u dnevnoj rutini.
Veći doručak i manja večera imaju pozitivan efekat na kontrolu apetita i telesnu težinu.
Naš unutrašnji sat (cirkadijalni ritam) kontroliše metabolizam.
Preskakanje doručka i kasna večera mogu stvoriti “sukob satova” u telu, što pogoršava nivo šećera u krvi i krvni pritisak.
Doručak pomaže u sinhronizaciji metabolizma, posebno kod kontrole glukoze.
Smanjuje rizik od srčanih bolesti (27%), dijabetesa tip 2 kod muškaraca (21%) i žena (20%).
Povezan je sa poboljšanom funkcijom mozga, posebno koncentracijom i jezičkim veštinama.
Doručak sa visokim sadržajem proteina smanjuje žudnju i unos kalorija kasnije tokom dana.
Nutritivna vrednost je važna – žitarice i hleb mogu biti obogaćeni vitaminima, ali treba paziti na šećer.
Socijalni kontekst je značajan: doručak kod kuće, u krugu porodice, povezan je sa boljim navikama.
Individualne potrebe variraju: ljudi koji nisu gladni ujutru ne moraju forsirati doručak.
Doručak je koristan, posebno za one koji su gladni ujutru i žele stabilnu kontrolu šećera u krvi.
Redovni obroci tokom dana važniji su za kontrolu težine i apetita od samog doručka.
Vrsta i količina doručka značajniji su od tvrdnje da je “najvažniji obrok”.
U suštini, doručak je početni okidač metabolizma, ali nije čarobni lek za gojaznost ili zdravlje – ključno je kako se hranimo kroz ceo dan.
Praktična poruka: doručkujte ako ste gladni, birajte uravnoteženu hranu bogatu proteinima i vlaknima, ali ne zaboravite da su svi obroci i dnevne navike jednako važni za zdravlje.
(Vesti)
