Predsjednik SAD Donald Tramp je možda odustao od svoje prijetnje da će silom zauzeti Grenland, ali rat na mrežama tek počinje.
Danski i evropski zvaničnici tvrde da malo ostrvo ostaje ranjivo na moć koju američka administracija koristi na mreži.
Sa populacijom ispod 60.000 koja se informiše na mrežama, i najmanja kap dezinformacija može brzo da se proširi i značajno utiče na javno mnjenje – posebno kada lažna vijest dolazi od najmoćnijeg političara u zapadnom svijetu.
„Grenland je meta kampanja uticaja raznih vrsta“, rekao je danski ministar pravde Peter Humelgard za „Politiko“. Jedini cilj takvih kampanja je, kaže, da „stvore podjelu u odnosima između Danske i Grenlanda“.
U poslednjoj godini dezinformacije su se povećale na Grenlandu, rekao je Tomas Hedin, glavni urednik danskog servisa za provjeru činjenica „Tjek det“.
Iako je prilivu nedostajala bilo kakva „strukturirana kampanja“, Hedin je kao primjer dezinformacija naveo ideju da bi SAD mogle da kupe Grenland. To, kaže Hedin, danski Ustav zabranjuje.
Činjenica da Grenland nije dio EU znači da se zakon bloka o društvenim mremaža – koji obavezuje platforme da razmotre i ublaže prijetnje dezinformacijama po građanski diskurs – ne primjenjuje na Grenland, saopštilo je dansko ministarstvo za digitalni život.
Iako ankete pokazuju da stanovnici Grenlanda i dalje favorizuju integraciju sa Evropom, njemački poslanik Zelenih Sergej Lagodinski rekao je da EU treba da se pripremi za „novi tip hibridne konfrontacije“ oko ostrva.
„Više nema borbe protiv ruskih trolova koji pokušavaju da hakuju sistem. Ako su usmjerene ka EU i Grenlandu, dezinformacijske kampanje na američkim platformama postaju sistem“, rekao je on.
(RT Balkan)
