Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazao je da premijerski sat nije puka proceduralna obaveza, već jedan od ključnih mehanizama demokratskog nadzora nad izvršnom vlašću, jer omogućava neposredan dijalog, javnu odgovornost i transparentnost rada Vlade.
Asistenkinja na programima CGO-a, Itana Gogić, ocijenila je da je neprihvatljiva praksa koju, prema navodima te organizacije, uspostavlja premijer Milojko Spajić, izbjegavajući održavanje premijerskog sata na različite načine, čime se krši Poslovnik Skupštine Crne Gore. Tim aktom je propisano da se premijerski sat mora održati najmanje jednom u okviru svakog dvomjesečnog redovnog zasijedanja.
Gogić podsjeća da predlog predsjednika Skupštine Andrije Mandića o izmjeni Poslovnika, prema kojem bi se premijerski sat redovno održavao u posljednjoj sedmici svakog mjeseca tokom redovnih zasijedanja, nije dobio podršku. Kao razlog je navedeno da bi takvo rješenje dodatno ograničilo prostor za njegovo održavanje zbog međunarodnih obaveza premijera, državnih praznika i mogućih vanrednih okolnosti.
Prema podacima CGO-a, tokom 2024. i 2025. godine zabilježen je niz opstrukcija održavanja premijerskog sata. Sjednica zakazana za 29. jun 2024. godine otkazana je zbog službene posjete premijera Briselu, koja je najavljena dan ranije, što je izazvalo oštre reakcije opozicije i ocjene o nepoštovanju Skupštine. Pomjerena sjednica za 1. jul nije održana zbog blokade opozicije, uz obrazloženje da premijer kontinuirano ignoriše parlament.
Sličan scenario ponovljen je i 26. jula 2024. godine, kada je sjednica odložena zbog odlaska premijera u Pariz povodom otvaranja Olimpijskih igara. Novi termin, 30. jul, nije realizovan jer je istovremeno održavano kontrolno saslušanje premijera i ministra finansija pred Odborom za ekonomiju, finansije i budžet. Odlukom predsjednika Skupštine sjednica je tada otkazana uz obrazloženje očuvanja digniteta Skupštine, dok je opozicija ocijenila da je riječ o namjernom izbjegavanju političke odgovornosti.
Premijerski sat zakazan za 20. decembar 2024. godine nije održan zbog blokade opozicionih poslanika, koji su optužili vladajuću većinu za ustavni puč, u kontekstu produbljene institucionalne krize i spornog penzionisanja sudije Ustavnog suda. Ni pomjereni termin, 23. decembar, nije donio pomak, jer premijer nije prisustvovao sjednici, pravdajući odsustvo objavljivanjem pisanih odgovora na sajtu Vlade. Iz CGO-a ističu da takva praksa ne može biti zamjena za neposredan i javan parlamentarni dijalog.
Ni 27. juna 2025. godine premijer nije prisustvovao premijerskom satu zbog održavanja Međuvladine konferencije sa Evropskom unijom. Iako je sjednica formalno održana, izostali su odgovori premijera na poslanička pitanja. Dodatna opstrukcija, prema navodima CGO-a, zabilježena je 28. jula, kada je premijer odlučio da na pitanja odgovori isključivo u pisanoj formi, obrazlažući to prioritetima u vezi sa usvajanjem zakona iz oblasti evropskih reformi, što je izazvalo političke kritike zbog potkopavanja kontrolne uloge Skupštine.
Gogić navodi da je tokom mandata premijera Milojka Spajića održano ukupno deset premijerskih satova, na kojima je razmatrano 457 poslaničkih pitanja, od čega je 132 bilo direktno upućeno premijeru. Taj broj je, kako ističe, značajno manji od onog predviđenog Poslovnikom, što ukazuje na sistemsku praksu izbjegavanja parlamentarne kontrole.
Kada je riječ o temama, u 2024. godini dominirala su identitetska pitanja, naročito ona koja se odnose na dvojno državljanstvo i status srpskog jezika. Poslanici su se bavili i infrastrukturnim projektima, kašnjenjima u izgradnji dionica autoputa, saobraćajnim gužvama koje utiču na turizam, razvojem sjevera, kao i planovima Vlade u vezi sa punom zaposlenošću i smanjenjem nezaposlenosti ispod četiri odsto. Zastupljene su bile i teme spoljne politike i evropskih integracija, uz fokus na unutarkoalicione tenzije i kadrovske promjene u institucijama.
Tokom 2025. godine fokus se, prema podacima CGO-a, proširio na javne finansije, fiskalnu stabilnost, javni dug, inflaciju i sprovođenje strukturnih reformi u skladu sa preporukama MMF-a. Poslanička pitanja obuhvatila su i oblasti pravosuđa, bezbjednosti, zdravstva, socijalne zaštite, zaštite životne sredine, demografije i zakonodavnih reformi. Posebna pažnja bila je usmjerena na vladavinu prava, nezavisnost institucija, političke pritiske na pravosuđe i bezbjednosni sektor, kao i na pitanja kriminala, kontrole granica i očuvanja javnog reda.
Iz CGO-a poručuju da institucije ne mogu efikasno funkcionisati ukoliko se procedure poštuju selektivno, a njihova suština zanemaruje.
„Premijerski sat ne smije biti sveden na administrativnu formu niti zamijenjen pisanim odgovorima. Riječ je o jednom od temeljnih stubova demokratskog nadzora koji mora ostati prostor neposrednog dijaloga i političke odgovornosti. Zato CGO poziva Skupštinu da obezbijedi dosljednu primjenu Poslovnika, a premijera da ličnim prisustvom pokaže spremnost na odgovornost i otvorenost prema kritikama“, zaključila je Gogić.
(Gradski.me)
