Ako imate poteškoća sa pamćenjem stvari, vaš um može napraviti skok ka Alchajmeru — ali to nije jedini uzrok gubitka pamćenja

Ne možete da pronađete ključeve, stalno zaboravljate imena ili ste možda propustili sastanak. Za mnoge ljude srednjih godina ili starije, jednostavni činovi zaboravnosti poput ovih mogu biti zastrašujući jer podižu sumnju na Alchajmerovu bolest.

Ali Alchajmerova bolest nije jedini zdravstveni problem koji može dovesti do zaboravnosti, kaže Nacionalni institut za starenje. Gubici u pamćenju mogu se desiti u bilo kojem uzrastu i iz više razloga. A kada se osnovni uzrok liječi, problemi sa pamćenjem se često takođe poboljšavaju.

– Pacijenti mogu iskusiti gubitak pamćenja i slično opisati svoje simptome, ali ljekar može da razazna koji su dijelovi mozga pogođeni – kaže dr Set Gejl, neurolog i vanredni profesor neurologije na Medicinskom fakultetu Harvard u Bostonu, i dodaje:

– Kada detaljnije istražite i otkrijete šta se zapravo dešava sa nečijim mentalnim funkcijama, možete ih uvjeriti. Na primjer, uobičajeno je da ljudi i dalje imaju sposobnost učenja i skladištenja informacija, ali zbog preopterećenih mentalnih resursa u ovom periodu života, imaju problema da to dobro urade.

On savjetuje da razgovarate sa svojim ljekarom o zabrinutostima koje možda imate u vezi sa svojim pamćenjem, kako bi se moglo riješiti stanje odgovorno za vaše simptome.

– Razgovor o simptomima i polaganje različitih testova, kao što su kognitivni skrining i eventualno magnetna rezonanca, mogu pomoći vašem ljekaru da utvrdi šta utiče na vaše pamćenje – kaže Gejl.

U nekim slučajevima, ako osjećate da vam je pamćenje loše, jedan ili više sljedećih problema mogu igrati ulogu.


Stres, anksioznost, ADHD i depresija utiču na pamćenje

– Značajan stres ili anksioznost mogu dovesti do problema sa pažnjom i pamćenjem – kaže dr Konstantin Liketsos, direktor Centra za liječenje pamćenja i Alchajmerove bolesti u medicinskom centru Džons Hopkins i profesor i direktor odjeljenja za psihijatriju u bolnici Džons Hopkins Bejvju.

Ako ne možete da se fokusirate na informacije, nećete moći ni da ih zapamtite. Ovo je posebno često među ljudima koji žongliraju između kućnih i poslovnih obaveza i ne spavaju dovoljno. Obično, ublažavanje stresa može poboljšati pamćenje, kaže on.

Neliječeni hronični stres može dovesti do depresije, koja takođe može uticati na funkciju mozga, uključujući i pamćenje. Međutim, poremećaji raspoloženja poput depresije mogu se poboljšati uz lijekove i savjetovanje, napominje Nacionalni institut za starenje.

Poremećaj pažnje i hiperaktivnosti (ADHD) takođe može izazvati probleme sa radnom memorijom — sposobnošću zadržavanja ograničene količine informacija za trenutnu upotrebu, poput pamćenja brojeva prilikom rješavanja matematičkog problema — i zaboravljanje.


Problemi sa spavanjem mogu izazvati gubitak pamćenja

Problemi sa spavanjem, uključujući nesanicu ili hroničnu nemogućnost da se zaspi ili ostane u snu, kao i apneju u snu — poremećaj koji uzrokuje kratkotrajno i često zaustavljanje disanja tokom noći — povezani su sa gubitkom pamćenja i demencijom.

Nedostatak sna uzrokuje umor, što zauzvrat može dovesti do moždane magle i problema sa pamćenjem.

U jednoj studiji, ljudi sa nesanicom i apnejom u snu imali su slabije rezultate na testovima za mjerenje pamćenja u poređenju s onima koji nemaju ova stanja.

– Kada se ne liječi, apneja u snu utiče na prostorno-navigaciono pamćenje – objašnjava Liketsos.
Ova vrsta pamćenja uključuje sposobnost pamćenja uputstava i mjesta gdje ostavljate stvari, poput ključeva.

Jedno objašnjenje je da je kod ljudi sa apnejom u snu isporuka kiseonika mozgu prekinuta više stotina puta tokom noći.

– Mozak je pod stresom zbog poremećaja kiseonika, pa se ljudi bude. Povreda koju apneja u snu izaziva može se manifestovati kao različiti simptomi gubitka pamćenja – dodaje on.


Lijekovi mogu povećati zaboravnost

Gubitak pamćenja ili zaboravnost mogu biti znak da je potrebno prilagoditi vašu terapiju. Nekoliko vrsta lijekova može uticati na pamćenje, prema AARP-u:

  • antihistaminici

  • tablete za spavanje sa Benadrilom (difenhidramin)

  • lijekovi protiv anksioznosti

  • antidepresivi

  • lijekovi protiv napadaja

  • lijekovi za krvni pritisak

  • određeni lijekovi protiv bolova

  • lijekovi za snižavanje holesterola

  • lijekovi za dijabetes

  • lijekovi za liječenje Parkinsonove bolesti

Američka administracija za hranu i lijekove (FDA) upozorava da lijekovi za snižavanje holesterola poznati kao statini mogu blago povećati rizik od reverzibilnih kognitivnih neželjenih efekata, uključujući gubitak pamćenja i konfuziju.


Nutritivni nedostatak može biti krivac

Nedostatak dovoljnog nivoa vitamina B12, jednog od vitamina B neophodnih za normalno funkcionisanje nerava, može dovesti do konfuzije i gubitka pamćenja, prema Klivlendskoj klinici.

Odrasli bi svakog dana trebalo da unose oko 2,4 mikrograma B12 putem hrane — mlječnih proizvoda, mesa i ribe — ili iz obogaćenih žitarica, navode Nacionalni instituti za zdravlje.

Faktori rizika za razvoj nedostatka vitamina B12 uključuju:

  • starost iznad 75 godina

  • poremećaje digestivnog sistema

  • strogu vegansku ili vegetarijansku ishranu

  • uzimanje određenih lijekova (metformin, inhibitori protonske pumpe, oralni kontraceptivi)

  • Sjogrenov sindrom

  • prekomjerno konzumiranje alkohola


Tihi moždani udar može izazvati probleme sa pamćenjem

– Očigledne promjene u sposobnosti razmišljanja i normalnog kretanja mogu nastati usljed moždanog udara koji blokira glavne krvne sudove koji hrane mozak – kaže Gejl.

Blagi problemi sa pamćenjem mogu se postepeno razvijati i nakon tzv. tihih moždanih udara – onih koji se javljaju bez primjetnih simptoma, navodi Američko udruženje za srce.

Ove promjene u funkciji mozga, koje mogu varirati od blagih do teških, nazivaju se vaskularno kognitivno oštećenje.

Mozak je posebno osjetljiv na blokiran ili smanjen protok krvi, što ga lišava kiseonika i esencijalnih hranljivih materija. Istraživanja sugerišu da niža kognitivna funkcija može biti rani znak upozorenja na kardiovaskularne bolesti, uključujući moždani udar.


Manje česti uzroci gubitka pamćenja

Druga stanja koja mogu dovesti do problema sa pamćenjem uključuju:

Infekcije – Teške infekcije u blizini mozga mogu izazvati gubitak pamćenja, naročito ako se ne liječe. Neki ljudi sa dugim COVID-19 prijavili su zaboravnost nakon infekcije.

Povrede glave – Simptomi blage povrede mozga mogu uključivati konfuziju i poteškoće sa pamćenjem i koncentracijom.

Tumori mozga – Pamćenje i sposobnost obrade informacija mogu biti pogođeni tumorima mozga, a tretmani poput operacije, hemoterapije ili radioterapije takođe mogu uticati na kogniciju.

Alkoholizam – Zloupotreba alkohola i droga može ozbiljno narušiti pamćenje. Jedna studija je otkrila da prekomjerno konzumiranje alkohola kod osoba starijih od 70 godina povećava rizik od kognitivnog oštećenja.


Zaključak

Gubici u pamćenju mogu biti zabrinjavajući, ali nisu nužno znak demencije. Stres, poremećaji raspoloženja, problemi sa spavanjem, određeni lijekovi, nutritivni nedostaci i tihi moždani udari mogu uzrokovati zaboravnost. Kada se liječi osnovni uzrok, kognitivne funkcije se često poboljšavaju.

(Kurir.rs)

Tagovi